Električno kuhalo za vodu, često jednostavno nazvano kuhalo, nezaobilazno je u mnogim modernim domaćinstvima. Ovaj uređaj je izuzetno praktičan za brzinsku pripremu toplih napitaka poput kave ili čaja, jer može prokuhati vodu za manje od minute. Lako je desiti se da ga zaboravimo isključiti, pa se vratimo tek nakon nekog vremena.
Ako ostavimo vodu u kuhalu i ponovo je prokuhamo, time riskiramo narušiti njen kvalitet. Stručnjaci upozoravaju da višestruko kuhanje vode može osloboditi opasne tvari poput arsena, nitrata i fluora, a također smanjuje količinu kisika i dušika. Zbog toga se preporučuje da vodu kuhamo samo jednom kako bismo očuvali njenu sigurnost i kvalitet.
Ponovnim zagrijavanjem vode, korisni minerali mogu se pretvoriti u štetne supstance. Prekomjeran unos arsena može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme poput raka, srčanih oboljenja, neuroloških poremećaja i neplodnosti. Visoka koncentracija nitrata prepoznata je kao kancerogena, dok se fluor dovodi u vezu s neurološkim poteškoćama. Zbog toga stručnjaci savjetuju jednostavnu mjeru opreza: ako niste sigurni da li je voda već kuhana, bolje je baciti je i napuniti kuhalo svježom vodom za novu upotrebu.
Kada se konvencionalna medicina pokaže neuspješnom u rješavanju problema neplodnosti, psihološki faktori često postaju ključni. Veza između mentalnog zdravlja i plodnosti prelazi jednostavne teorije, jer stres i emocionalno blagostanje mogu značajno utjecati na sposobnost začeća. U slučajevima kada fizičko zdravlje izgleda besprijekorno, stres može biti tihi neprijatelj.
Razni izvori stresa koji nas okružuju mogu otežati put do roditeljstva. Neplodnost pogađa jedan od šest parova u reproduktivnoj dobi, dok otprilike 10% tih parova ima poteškoće sa začećem. U nekim slučajevima, 10-20% tih parova suočava se s neplodnošću bez utvrđenog medicinskog uzroka, što se naziva idiopatskom sterilnošću ili neplodnošću nepoznatog porijekla.
Kad se izostave medicinska objašnjenja, psihološki faktori često postaju fokus. Utjecaj psiholoških elemenata na plodnost je značajan. Brojni primjeri pokazuju koliko um može utjecati na plodnost. Na primjer, žene koje su prolazile kroz ekstremni stres, poput onih u koncentracijskim logorima, često su imale poremećaje u menstrualnim ciklusima, što je posljedica loše ishrane i teških uslova.
S druge strane, parovi koji posvoje dijete često nakon toga uspiju začeti vlastito, što se povezuje sa smanjenjem psihičkog stresa. Psiholozi ističu da parovi lakše prihvate situaciju kada shvate da biološko dijete možda nije opcija, nego kada se bore s neizvjesnošću. Ovaj stres izazvan neizvjesnošću igra ključnu ulogu u njihovom mentalnom zdravlju.
Povezanost mentalnog i fizičkog zdravlja: Kako stres utiče na plodnost? Postoje fiziološki procesi koji povezuju stres s neplodnošću. Na primjer, određeni podražaji iz vagine mogu izazvati kemijske promjene koje štetno djeluju na spermu, dok nehotične kontrakcije tokom orgazma mogu izbaciti spermu iz vrata maternice, smanjujući šansu za začeće. Osim toga, novija istraživanja ukazuju da kod nekih žena postoje antitijela koja napadaju spermatozoide, što dodatno komplicira proces začeća.