Dragan Antonijević, poznat pod nadimkom Arlekino, nekoć izuzetno popularni pjevač osamdesetih, ponovno je izazvao interes javnosti nakon objave svoje knjige u kojoj otkriva detalje o navodnoj ljubavnoj vezi s Lepom Brenom, pravim imenom Fahreta Jahić Živojinović. Antonijević tvrdi kako su on i Brena dijelili posebno snažne emocije te da su bili vrlo zaljubljeni. Njihova navodna veza, prema njegovim riječima, bila je duboka i intenzivna, a još 1993. godine u jednom je intervjuu otvoreno govorio o svojoj povezanosti s tadašnjom zvijezdom jugoslavenske glazbene scene.
Spominje kako je album “Baba Kurana”, koji je izdao, sadržavao pjesmu posvećenu Breni, koja je tada postala i vlasnica poznate produkcijske kuće “Grand”. Opisujući njihovo upoznavanje u studiju poznatog producenta Rake, Dragan je istaknuo kako su odmah osjetili snažnu bliskost. Kako tvrdi, osjećaji su se među njima razvijali vremenom, ali je njihova veza, iako duboka, ostala neispunjena zbog različitih okolnosti.
Prema Draganu, zajedničko vrijeme koje su proveli tokom snimanja filma dodatno je učvrstilo njihove emocije. Navodi da je Brena željela održati njihovu vezu i povjeravala se njegovoj majci, kao i zajedničkoj prijateljici Marini, govoreći o svojim osjećajima. Iako je bio privučen Brenom, Dragan tvrdi da je odlučio prekinuti drugu vezu kako bi se posvetio njoj. No, prema njegovim riječima, razne prepreke, uključujući pritisak nekih osoba iz Breninog okruženja, poput Marine i Fute, kao i njegova vlastita karijera, udaljile su ih.
Dragan se osvrnuo i na period kada se Brena udala za Bobu Živojinovića, legendarnog tenisača. U to vrijeme objavio je knjigu u kojoj je opisao njihovu ljubav, što je izazvalo različite reakcije. Iako, prema njegovim riječima, Brena nije bila uzrujana knjigom, Boba navodno nije dijelio to mišljenje. Dragan tvrdi da mu je Boba poslao poznatog “Šljuku” da mu “priprijeti” zbog objave te priče.
BONUS TEKST:
Tajanstvena mreža komunikacije među biljkama – Wood Wide Web
Komunikacija među biljkama kroz podzemne mreže
Drveće i biljke u prirodi komuniciraju putem složene mreže koju znanstvenici nazivaju “Wood Wide Web.” Ova mreža, sastavljena od gljivičnih niti koje povezuju korijenje, omogućava prijenos važnih informacija i resursa među biljkama. Biljke putem mikoriznih mreža šalju hranjive tvari susjednim biljkama ili prenose upozorenja o prijetnjama poput štetnika.
Kako biljke međusobno upozoravaju na opasnosti
Kad jedno drvo napadnu insekti, ono kroz korijenje otpušta kemijske signale koji upozoravaju obližnje biljke na opasnost. Na primjer, kada se akacija nađe pod napadom biljojeda, oslobađa tanine u lišću. Obližnje akacije to “osjete” i pojačavaju vlastitu proizvodnju tanina kako bi se zaštitile od iste prijetnje. Tako se biljke međusobno brane, pokazujući nam da priroda ima svojevrsni “sistem obavještavanja”.
Majčinska stabla kao čuvari šumskog ekosistema
U šumama, velika starija stabla, poznata kao “majčinska stabla,” imaju ključnu ulogu u podršci mladim biljkama. Ona prenose hranjive tvari i pružaju podršku mladim sadnicama, pomažući im da prežive u konkurentnom okruženju šume. Majčinska stabla doprinose biološkoj raznolikosti i održavaju ravnotežu, podržavajući mlade biljke sve dok one ne postanu dovoljno snažne za samostalan rast.
Značenje Wood Wide Weba za očuvanje prirode
Razumijevanje ove komunikacije među biljkama može značajno promijeniti način na koji upravljamo šumama i okolišem. Budući da biljke dijele resurse i zajedno se brane, njihov ekosistem temelji se na suradnji. Ovo nas podsjeća da je priroda mnogo više od zbira pojedinačnih organizama – ona funkcionira kao kompleksna mreža međusobno povezanih jedinki koje opstaju zajedno.