Danas je većina ljudi svjesna da ishrana ima ključnu ulogu u očuvanju zdravlja, pa se sve više trude obogatiti svoje jelovnike zdravim namirnicama. Donosimo vam savjete legendarnog imunologa dr. Williama Franklanda, koji je doživio čak 108 godina i ostao vitalan i zdrav gotovo čitav svoj život.
Životni vijek pun zdravlja i postignuća
Fraza “Živio 100 godina” često se izgovara kao želja za dugim i sretnim životom. No, dr. William Frankland, istaknuti britanski imunolog, ne samo da je doživio tu impresivnu dob, nego je to učinio u odličnom fizičkom i mentalnom stanju. Njegove kognitivne sposobnosti ostale su oštre, dok je njegovo tijelo bilo vitalno zahvaljujući zdravom načinu života.
Tokom više od sedam decenija naučnog rada, dr. Frankland dao je neprocjenjiv doprinos imunologiji i liječenju alergijskih bolesti. Njegova saradnja s poznatim alergologom Arturom Soferom donijela je značajne inovacije u razvoju antihistaminika, dok je njegov rad na imunološkim serumima i vakcinama pomogao u borbi protiv mnogih bolesti. Međutim, osim naučnih postignuća, njegov način života ostavio je poseban pečat kao primjer kako zdrave navike mogu značajno produžiti i unaprijediti kvalitetu života.
Prehrana kao temelj zdravlja
Dr. Frankland je zagovarao jednostavnu i prirodnu prehranu. Smatrao je da se snažno tijelo gradi od malih nogu redovnim izlaganjem svježem zraku, fizičkom aktivnošću i konzumiranjem neprerađene hrane. Njegov jelovnik bazirao se na principima mediteranske prehrane, poznate po svojoj sposobnosti da doprinese dugovječnosti i smanjenju upalnih procesa u organizmu.
Svakodnevno je unosio 2-3 kašike ekstra djevičanskog maslinovog ulja, bogatog mononezasićenim masnoćama i antioksidansima poput polifenola. Dva do tri puta sedmično konzumirao je masnu ribu, dok je njegova svakodnevna ishrana uključivala najmanje pet porcija voća i povrća. Uz osmijeh je govorio: “Uvijek se trudim da moj tanjir izgleda poput duge.”
Osim toga, birao je cjelovite žitarice, poput integralnog hljeba, smeđe riže i zobenih pahuljica, ističući njihov značaj za zdravlje mikrobiote i obogaćenost vitaminima B grupe i esencijalnim mineralima. Njegov dan nije prolazio bez male porcije orašastih plodova, uz napomenu: “Nikad ne pretjerujem.” Svoju filozofiju umjerenosti temeljio je na japanskom principu “hara hachi bu” – jesti dok se ne osjeti 80% sitosti.
Povremeno si je dopuštao 1-2 čaše crnog vina sedmično, cijeneći resveratrol, moćan antioksidans prisutan u vinu, ali uz naglasak na umjerenost.
Aktivnost i mentalna stimulacija
Frankland je vjerovao da je kretanje sinonim za život. Svakodnevno je provodio najmanje 30 minuta u šetnji na svježem zraku, uz blage treninge snage i vrtlarenje, koje je smatrao savršenim spojem fizičke aktivnosti i boravka u prirodi.
Jednako je vodio računa i o mentalnoj stimulaciji. Njegova dnevna rutina uključivala je čitanje naučnih članaka, rješavanje križaljki i sudokua te razgovore o naučnim temama s kolegama.
Ključ dugovječnosti: optimizam i smirenost
Prema dr. Franklandu, stres je glavni neprijatelj dugovječnosti. Isticao je važnost pozitivnog razmišljanja i pronalaženja radosti u svakodnevici. Često bi rekao: “Najbolji vitamini su optimizam i smisao za humor.” Naglašavao je da se ne treba opterećivati negativnim mislima, već se fokusirati na ono što donosi sreću i mir.
Holistički pristup zdravlju
Frankland je smatrao da dugovječnost nije rezultat jednog faktora, već cjelovitog pristupa zdravlju. Uravnotežena prehrana, redovna fizička aktivnost, mentalna stimulacija i pozitivan pogled na život čine osnovu za dug i ispunjen život. Njegov savjet bio je jednostavan, ali moćan: “Brinite o tijelu, hranite um i nikada ne gubite iz vida radost življenja.”