Bio sam nevjeran svojoj partnerici, Ani, dok sam bio pod utjecajem alkohola. Kad sam se vratio kući, odmah je primijetila mrlje od crvenog ruža na mom odijelu. U tom trenutku, suočen s njezinim pronicavim pogledom, nisam mogao poreći istinu i priznao sam joj nevjerstvo. Ana je bila duboko povrijeđena. Kada je čula istinu, uslijedila je lavina emocija – počela je plakati, izrazivši neizrecivu bol i povrijeđenost. Oči su joj bile pune suza, a glas podrhtavajući od tuge i razočaranja dok je izgovorila riječi mržnje prema meni. U jednom trenutku, činilo se kao da se srušio sav naš svijet, a njezino srce bilo je slomljeno na bezbroj dijelova.
Sljedećeg jutra, bez riječi i bez dodatnih objašnjenja, Ana je tiho spakirala svoje stvari, pokupila ih i napustila naš zajednički dom. Tada nisam shvatio koliko će mi njezin odlazak zauvijek promijeniti život.
Nedavno sam, sasvim slučajno, sreo Aninu majku koja je šetala držeći za ruku malog dječaka. Radoznalo sam upitao čije je dijete. Majka me samo tiho pogledala i izgovorila riječi koje su me potpuno preplavile – to je Anin sin. Dok sam prerađivao tu informaciju, misli su mi se kovitlale, a pitanje gdje je Ana spontano mi je pobjeglo s usana.
Odgovor njezine majke bio je šokantan i potresan. Ana je, kako mi je ispričala, preminula tijekom poroda. Taj maleni dječak, kojeg je držala za ruku, moj je sin. Tek tada sam saznao da je Ana bila tri mjeseca trudna kada me napustila, noseći naše dijete u sebi.
Danas moj sin živi sa mnom, a ja nosim sjećanje na Anu u svakom trenutku našeg zajedničkog života. Taj mali dječak, naš sin, podsjeća me svakodnevno na nju, na ljubav koju smo imali i na sve što smo izgubili.
BONUS TEKST
Prepoznavanje rizika od srčanih bolesti kod žena važan je korak u očuvanju zdravlja, a najnovija istraživanja donose nove metode koje omogućuju raniju i precizniju procjenu tog rizika. Najnovije otkriće, objavljeno u prestižnom časopisu The New England Journal of Medicine i predstavljeno na kongresu Europskog kardiološkog društva (ESC), pokazuje da jednostavan krvni test koji mjeri tri specifična biomarkera može značajno pomoći u predviđanju rizika od ozbiljnih kardiovaskularnih događaja, poput srčanog i moždanog udara.
Ova revolucionarna studija obuhvatila je gotovo 30.000 žena, s prosječnom dobi od 55 godina, koje su prošle krvne pretrage još 1993. godine. Znanstvenici su mjerili razine dviju vrsta lipida (masti) u krvi te poseban protein, nakon čega su pratili njihovo zdravstveno stanje kroz više desetljeća. Istraživanja su pokazala da prisutnost ovih markera može predvidjeti rizik od srčanih bolesti u budućnosti, omogućujući potencijalnu prilagodbu preventivnih i terapijskih mjera.
Jedan od ključnih biomarkera koji su pratili istraživači je tzv. visokoosjetljivi C-reaktivni protein (hsCRP). To je protein koji se stvara u jetri kao odgovor na upalna stanja u tijelu. Kada tijelo prepozna prijetnju, poput infekcije ili ozljede, CRP se otpušta u krvotok, kao znak da imunološki sustav reagira. Kod osoba s visokim razinama hsCRP-a, upala unutar tijela može biti prisutna čak i kad ne postoji vidljiva infekcija. Povišene razine ovog proteina često su povezane s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, budući da kronična upala može potaknuti stvaranje naslaga u arterijama i izazvati aterosklerozu.
Kolesterol, koji je također ključan faktor rizika, nakuplja se unutar krvnih žila, smanjujući njihov lumen i otežavajući protok krvi. Kada se arterije suže, srce mora jače raditi kako bi pumpalo krv kroz sužene kanale, što dodatno opterećuje kardiovaskularni sustav. Na kraju, to može dovesti do ozbiljnih komplikacija poput srčanog udara.
Treći biomarker u ovoj analizi bio je lipoprotein, koji nosi kolesterol kroz krvotok i doprinosi nakupljanju masnih naslaga u arterijama. Visoka razina lipoproteina povezana je s većim rizikom za srčane bolesti, a istraživači vjeruju da bi njihovo praćenje moglo pomoći u ranoj identifikaciji osoba s visokim rizikom.
Prema riječima dr. Paula Ridkera, glavnog autora studije i direktora Centra za prevenciju kardiovaskularnih bolesti u bolnici Brigham and Women’s Hospital, razumijevanje svih čimbenika rizika – ne samo za pet ili deset godina, nego i za 20 ili 30 godina – omogućava da se razviju preciznije, individualizirane terapije. Ova studija stoga otvara put ka personaliziranoj medicini koja uzima u obzir specifične karakteristike svakog pacijenta, a posebno žena, čije potrebe u kardiovaskularnoj medicini zahtijevaju posebnu pažnju.
U budućnosti, nadamo se da će se ovi biomarkeri koristiti kao redovni dio preventivnih pregleda kako bi se spriječili kardiovaskularni događaji i unaprijedilo zdravlje žena u srednjim i kasnijim godinama života.