Nedostatak gvožđa i njegovi uticaji na zdravlje
Nedostatak gvožđa je ozbiljan problem koji može imati veliki uticaj na ljudsko zdravlje, posebno zato što direktno slabi imunološki sistem. Kada tijelu manjka gvožđa, ono se teže bori protiv infekcija, pa su osobe s ovim nedostatkom podložnije raznim bolestima. Pored oslabljenog imunološkog sistema, simptomi nedostatka gvožđa mogu uključivati umor, slabost, hladne ruke i stopala, bol u grudima, blijedu kožu, otežano disanje, vrtoglavicu i glavobolje. Ponekad se javlja i neobična želja za konzumacijom nehranjivih materijala, kao što su led, zemlja ili papir. Hrana bogata gvožđem, poput crvenog mesa, ribe, piletine, spanaća, pasulja, integralnih žitarica i jaja, može pomoći u podizanju nivoa gvožđa u organizmu.
Nedostatak gvožđa je također usko povezan s anemijom. Anemija, odnosno smanjen broj crvenih krvnih zrnaca, često se javlja kod ljudi koji ne unose dovoljno gvožđa ili kod onih koji gube krv brže nego što je tijelo može nadoknaditi. Studije pokazuju da se anemija javlja kod čak 30-75% pacijenata s kolorektalnim karcinomom. Dr. Vakas Tai, stručnjak za onkologiju iz Bruklina, savjetuje da anemične osobe, posebno žene koje nemaju obimna menstrualna krvarenja, razmisle o kolonoskopiji kako bi provjerile mogućnost raka debelog crijeva.
Prekomjerni unos gvožđa i potencijalni rizici
S druge strane, višak gvožđa može također biti štetan. Nakupljanje viška gvožđa u tijelu može povećati rizik od određenih vrsta karcinoma, kao što su rak pluća i debelog crijeva. Tumori koriste dodatno gvožđe za svoj rast, što znači da osobe s visokim nivoima gvožđa mogu biti pod većim rizikom. Osim toga, višak gvožđa može dovesti do oštećenja jetre, jer se tamo nakuplja i može postati toksičan. Stručnjaci stoga preporučuju balansiran unos gvožđa. Primjer je istraživanje njemačkih naučnika iz 2021. godine koje je pokazalo da niske razine sistemskog gvožđa mogu biti povezane s rizikom od kolorektalnog raka, što naglašava važnost optimalnog unosa gvožđa kako bi se spriječili i manjak i višak. Dodaci gvožđa mogu pomoći u postizanju tog balansa, ali je važno da dozu odredi stručnjak kako bi se izbjegli potencijalni rizici.
Preporučeni unos gvožđa može se razlikovati zavisno od pojedinca. Alana Meke, istraživačica sportske ishrane, objašnjava da tijelo koristi “elementarno gvožđe”, pa je prilikom uzimanja suplemenata važno pratiti upravo sadržaj elementarnog gvožđa u preparatu. Prava doza bi trebala biti propisana od strane stručnjaka kako bi se osigurao optimalan balans.
BONUS: Zanimljivosti o medu
Jedna izuzetna osobina meda koja bi vas mogla iznenaditi jeste njegova sposobnost da ostane svjež gotovo beskonačno. Naime, pronađeni su ćupovi meda stari preko 3.000 godina u starim egipatskim grobnicama, koji su i dalje bili jestivi! Ova otpornost na kvarenje dolazi od nekoliko specifičnih karakteristika meda. Prvo, on ima vrlo nizak sadržaj vlage, što znači da ne može podržati rast bakterija i plijesni. Pored toga, med je prirodno kiseo s pH vrijednostima između 3 i 4.5, što dodatno sprječava razvoj mikroorganizama.
Med sadrži prirodni enzim, glukoza oksidazu, koji prilikom kombinacije s vlagom proizvodi male količine vodonik-peroksida, još jednog prirodnog konzervansa. Zahvaljujući ovim osobinama, med ne zahtijeva dodatne konzervanse ili posebne uvjete čuvanja da bi ostao jestiv. Upravo iz tog razloga med je bio veoma cijenjen u starim civilizacijama, ne samo kao hrana, već i kao lijek i sredstvo za mumifikaciju. Njegove jedinstvene karakteristike inspiriraju i današnje naučnike koji proučavaju prirodne metode konzervacije i očuvanja hrane.