Site icon Radosno

Rak gušterače je tihi ubojica. Stručnjaci podsjećaju da obratite pozornost na pet glavnih simptoma

Rani simptomi raka gušterače često su toliko suptilni da ih je lako previdjeti, što dodatno doprinosi visokoj stopi smrtnosti povezanoj s ovom bolešću. Naime, samo 12,5% osoba kojima je dijagnosticiran rak gušterače živi dulje od pet godina. Stručnjaci su posebno istaknuli pet simptoma koji mogu ukazivati na ovu bolest i čije rano prepoznavanje može značiti razliku između života i smrti. Nedavni primjer je poznati američki televizijski voditelj Jerry Springer, koji je preminuo od raka gušterače samo nekoliko mjeseci nakon postavljanja dijagnoze.

Rak gušterače često se naziva “tihim ubojicom” jer simptomi ove bolesti često ostanu nezamijećeni sve dok rak ne napreduje i proširi se. Prema istraživanju koje je 2022. godine provela Pancreatic Cancer Action Network, a koje je prenio Daily Mail, 83% odraslih nije svjesno simptoma ove bolesti. Zbog toga se u većini slučajeva rak gušterače dijagnosticira tek kada je bolest već u uznapredovaloj fazi ili kada su metastaze već prisutne. Statistike britanskog Nacionalnog instituta za rak (NCI) također su poražavajuće – samo 13% pacijenata može prekinuti liječenje nakon inicijalne terapije.

Među simptomima koji najranije ukazuju na rak gušterače, žutica ima posebno mjesto. Promjena boje kože i bjeloočnica u žutu nijansu nastaje uslijed nakupljanja bilirubina, spoja koji jetra inače izlučuje u žuč radi probave masti. Kada se žučni kanali začepe, bilirubin počinje da se gomila, što se manifestira žutom bojom kože i očiju. Pored same žutice, mogu se javiti i prateći simptomi poput mučnine, povraćanja, probavnih smetnji i osjećaja kroničnog umora.

Bol u želucu također može biti znak upozorenja na rak gušterače. Tumori koji se razvijaju u donjem dijelu gušterače mogu brzo rasti i pritisnuti okolne organe, uključujući želudac, izazivajući bol i nelagodnost. Prema podacima Pancreatic Cancer Action Networka, oko 70% osoba kod kojih je dijagnosticiran rak gušterače pati od bolova u trbuhu. Bol se često širi i na leđa, posebno na područje ispod lopatica, ali može zahvatiti i ramena, a nerijetko se pojačava kada osoba legne.

Uz bolove, mnogi pacijenti primjećuju i brzi gubitak težine. Rak gušterače može izazvati smanjenje apetita ili čak potpuno odsustvo gladi, što dovodi do gubitka tjelesne mase. Smanjen apetit može biti posljedica nedostatka funkcionalnih enzima koje gušterača obično proizvodi za probavu masti, ugljikohidrata i proteina. Kada ovi enzimi izostanu, tijelo ne dobija potrebne hranjive tvari, što dodatno doprinosi gubitku kilograma.

Abnormalnosti u stolici također mogu biti važan indikator. Pojava plutajuće stolice često je povezana s promjenama u probavnom procesu, posebno u vezi s razgradnjom masti. Nedostatak žuči, koju jetra proizvodi radi uklanjanja toksina i viška kolesterola, može uzrokovati da se neprobavljena hrana prebrzo kreće kroz probavni sustav, što sprječava pravilnu apsorpciju hranjivih tvari. Ova pojava može rezultirati stolicom bogatom mastima, koja je često blijeda, masna i sklona plutanju.

Gušterača, ili pankreas, je važan organ u ljudskom tijelu koji ima ključnu ulogu u probavi i regulaciji šećera u krvi. Smještena je iza želuca, između želuca i kičme, a po obliku podsjeća na spljoštenu krušku.

Gušterača ima dvije glavne funkcije:

Prva je egzokrina funkcija, gdje proizvodi enzime koji pomažu razgradnji hrane u crijevima. Ovi enzimi, uključujući amilazu, lipazu i tripsin, razgrađuju ugljikohidrate, masti i proteine iz hrane, olakšavajući apsorpciju hranjivih tvari u crijevima.

Druga je endokrina funkcija, pri kojoj gušterača sadrži ćelije poznate kao Langerhansova ostrvca, koje proizvode hormone insulin i glukagon. Ovi hormoni su ključni za kontrolu nivoa šećera u krvi. Insulin pomaže ćelijama da apsorbuju glukozu iz krvi, dok glukagon podiže nivo šećera kada je on prenizak.

Postoji nekoliko zdravstvenih problema vezanih za gušteraču:

Pankreatitis je upala gušterače koja može biti akutna ili hronična, a uzroci mogu uključivati kamen u žuči, prekomjerno konzumiranje alkohola ili genetske faktore.

Dijabetes tipa 1 i tipa 2 su također povezani s funkcijom gušterače. Kod dijabetesa tipa 1 gušterača ne proizvodi dovoljno insulina, dok kod tipa 2 tijelo ne koristi insulin na pravi način, što uzrokuje povećanje nivoa šećera u krvi i zahtijeva redovno praćenje i liječenje.

Rak gušterače je ozbiljno oboljenje koje se često teško dijagnosticira u ranim fazama jer ne izaziva specifične simptome. Zbog položaja gušterače, simptomi se javljaju kasnije, što čini ovu bolest ozbiljnim oblikom raka.

Savjeti za očuvanje zdravlja gušterače uključuju zdravu ishranu bogatu vlaknima, umjereno konzumiranje alkohola, održavanje zdrave tjelesne težine i izbjegavanje pušenja.

Exit mobile version