Željko i Jovana Joksimović potpuno slomljeni: Čekali smo da se vratiš, sudbina je htela drugačije, anđele naš..

Poznati muzičar Željko Joksimović podijelio je na svom Instagram profilu dirljivu poruku kojom je izrazio duboku tugu zbog gubitka bliskog prijatelja i kolege. Novinar Milorad Komrakov, dugogodišnji voditelj jutarnjeg programa na televiziji ‘Tanjug’, preminuo je sinoć na odjeljenju intenzivne njege kardiologije Kliničko-bolničkog centra ‘Dedinje’. Ova vijest duboko je potresla ne samo Joksimovića, već i njegovu suprugu Jovanu, s kojom je Komrakov dijelio dugogodišnju profesionalnu i prijateljsku povezanost.

U oproštajnoj poruci, Željko je s bolom u srcu napisao:

“Dragi Miki, svi smo se nadali da ćeš se vratiti, da ćeš ponovo stati pred kamere i podijeliti s nama još mnogo riječi i osmijeha… Nažalost, sudbina je imala drugačije planove, i zbog toga mi je neizmjerno teško. Počivaj u miru, prijatelju.”

Milorad Komrakov bio je čovjek koji je preko četiri decenije posvetio novinarstvu, ostavivši neizbrisiv trag u informativnim medijima. Rođen 7. juna 1955. godine u Vršcu, završio je 11. beogradsku gimnaziju, a potom i Fakultet političkih nauka u Beogradu. Njegova bogata karijera obuhvatala je rad u uglednim publikacijama poput Politikologa, Studenta, Indeksa 202, Radio TV revije i NIN-a, te angažman na Programu 202 Radio Beograda. Od 1979. do 2002. godine bio je ključna ličnost informativne redakcije Televizije Beograd (današnji RTS), gdje je prošao put od teleks distributera i reportera do glavnog urednika informativnog programa.

S druge strane, Željko Joksimović, jedan od najpriznatijih muzičara s prostora Balkana, svojim prepoznatljivim muzičkim stilom već decenijama oduševljava publiku. Rođen 20. aprila 1972. godine u Beogradu, izgradio je karijeru kantautora i producenta koji spaja pop, rock i etno elemente, ostavljajući neizbrisiv trag u muzičkoj industriji.

Odlazak Milorada Komrakova ostavlja prazninu u svijetu novinarstva, ali i u srcima svih onih koji su ga poznavali i cijenili njegov rad. Njegova posvećenost, profesionalizam i neiscrpna energija ostaju vječna inspiracija budućim generacijama.

Ljudski mozak je nevjerovatno složen i misteriozan organ, a njegova sposobnost pamćenja spada među najzapanjujuće fenomene ljudske biologije. Iako nam se ponekad čini da lako zaboravljamo određene informacije, istina je da mozak posjeduje izvanrednu moć pohranjivanja i obrade podataka, na način koji naučnici još uvijek u potpunosti ne razumiju.

Pamćenje se dijeli na nekoliko vrsta, od kojih su najznačajnije kratkoročna, dugoročna i radna memorija. Kratkoročna memorija, poznata i kao „radna memorija“, omogućava nam da privremeno sačuvamo i obrađujemo informacije koje su nam u datom trenutku potrebne, poput telefonskog broja koji smo upravo pročitali ili imena osobe koju smo tek upoznali. No, kapacitet ove vrste memorije je ograničen – većina ljudi može zapamtiti oko sedam stavki u kratkom vremenskom periodu, a informacije se obično zadržavaju svega nekoliko sekundi do nekoliko minuta.

Nasuprot tome, dugoročna memorija može pohraniti informacije godinama, pa čak i doživotno. U njoj se nalaze naša najvažnija saznanja, sjećanja i iskustva. Ipak, jedno od najintrigantnijih otkrića o memoriji jeste da se ona ne ponaša kao statična baza podataka – naši dugoročni zapisi nisu uvijek potpuno vjerni stvarnim događajima. Naša sećanja se s vremenom mogu mijenjati, prilagođavati i čak iskrivljavati, često nesvjesno popunjena novim informacijama ili sugestijama iz okoline.

Posebno zanimljiv fenomen je takozvano „prisjećanje zaboravljenih stvari“. Nerijetko nam se dogodi da ne možemo dozvati neku informaciju, a onda nas, sasvim neočekivano, neki zvuk, miris ili situacija vrati u prošlost i oživi gotovo zaboravljeno sjećanje. Ovaj proces pokazuje kako mozak, iako ponekad izgleda kao da je nešto zauvijek izbrisao, zapravo pohranjuje informacije na dubljem nivou.

Mozak je poput sofisticiranog računara koji neprestano analizira, obrađuje i sortira podatke, ali i dalje krije brojne tajne koje naučnici tek pokušavaju odgonetnuti. Svakim novim istraživanjem otkrivamo još fascinantnije slojeve njegove funkcionalnosti, što ga čini nepresušnim izvorom inspiracije i znatiželje.