JEDAN OD PRVIH SIMPTOMA VISOKOG ŠEĆERA U KRVI pojavljuje se na WC šolji: Postoje dva načina da otkrijete problem

Glukoza u krvi, često nazvana šećerom u krvi, predstavlja količinu glukoze prisutne u krvotoku i glavni je izvor energije za tijelo, osobito za mozak i mišiće. U normalnim uvjetima, razine glukoze u krvi regulirane su različitim mehanizmima.

Trudnice s dijabetesom tipa 1 ili tipa 2 mogu doživjeti hipoglikemiju, ali ovo stanje može zahvatiti i osobe koje nemaju dijabetes, osobito nakon srčanog ili moždanog udara. Simptomi povišene razine glukoze u krvi (hiperglikemije) uključuju jaku žeđ, suha usta, zamućen vid, umor, neočekivani gubitak težine te nelagodu u želucu ili mučninu. NHS ističe dva glavna simptoma na koja treba obratiti pažnju u vezi s mokrenjem: povišene razine glukoze uzrokuju isušivanje stanica, što dovodi do većeg volumena tekućine koju bubrezi moraju filtrirati, izazivajući učestalo mokrenje. Ako se budite noću da biste obavili nuždu, to može ukazivati na poteškoće u filtriranju urina, što može biti znak dijabetesa.

Osobe s visokim razinama glukoze u krvi sklonije su infekcijama mokraćnog sustava, poput upale mokraćnog mjehura i gljivičnih infekcija. Iako nije uvijek lako prepoznati infekciju, simptomi poput pečenja pri mokrenju, zamućenog urina ili krvi u urinu trebaju biti znak upozorenja. U takvim slučajevima važno je konzultirati se s liječnikom.

Idealne razine glukoze u krvi za osobe s dijabetesom definiraju se pomoću uređaja za kućno mjerenje. Preporučuje se da razina glukoze bude između 4 i 7 mmol/l prije obroka te ispod 8,5–9 mmol/l dva sata nakon obroka. Ciljna vrijednost za prosječnu razinu glukoze u krvi (HbA1c) treba biti ispod 48 mmol/mol (ili 6,5% prema starom sustavu mjerenja). Ako imate bilo kakvih briga u vezi s razinama glukoze u krvi ili simptomima, preporučuje se konzultacija s liječnikom. U hitnim slučajevima, obratite se hitnoj pomoći ili najbližoj zdravstvenoj ustanovi.

Kako kontrolirati razinu glukoze u krvi i živjeti zdravo

Kontrola razine glukoze u krvi ključna je za održavanje zdravlja, osobito za osobe koje imaju dijabetes ili su sklone razvoju ove bolesti. Pravilno upravljanje glukozom može značajno smanjiti rizik od razvoja komplikacija poput srčanih bolesti, oštećenja živaca, oštećenja bubrega i problema sa vidom. Iako se razine šećera u krvi mogu regulirati lijekovima i inzulinom, zdrav način života također igra ključnu ulogu. Evo nekoliko korisnih savjeta kako biste bolje kontrolirali razinu glukoze i poboljšali opće zdravlje.

1. Pravilna prehrana – osnovni kamen temeljac

Prehrana je jedan od najvažnijih faktora u kontroli šećera u krvi. Konzumiranje hrane s niskim glikemijskim indeksom (GI) pomaže u održavanju stabilnih razina glukoze.

• Birajte integralne žitarice umjesto rafiniranih proizvoda poput bijelog kruha ili bijele riže, jer integralne žitarice polako podižu razinu glukoze u krvi.
• Povećajte unos povrća i voća bogatih vlaknima, poput brokule, špinata, jabuka i bobičastog voća.
• Izbjegavajte visokokalorične, visokoglikemijske grickalice poput slatkiša, gaziranih pića i brze hrane, jer ove namirnice brzo podižu šećer u krvi.

2. Redovita fizička aktivnost

Tjelovježba je važna jer fizička aktivnost pomaže u smanjenju razine glukoze u krvi, poboljšava osjetljivost na inzulin i smanjuje stres. Redoviti trenuci kretanja mogu uključivati:

• Brza šetnja od 30 minuta dnevno, koja je dovoljna da pozitivno utječe na vašu ravnotežu šećera u krvi.
• Vježbe snage, poput podizanja utega ili pilatesa, mogu pomoći u održavanju mišićne mase, što također poboljšava metabolizam glukoze.
• Kardio vježbe, kao što su biciklizam, trčanje ili plivanje, pomažu u sagorijevanju kalorija i održavanju zdrave tjelesne mase.

3. Praćenje razine glukoze u krvi

Ako imate dijabetes ili ste u riziku od njegovog razvoja, redovito praćenje razine glukoze u krvi ključno je za pravilnu kontrolu. Postoji nekoliko ključnih trenutaka kada je važno provesti mjerenje:

• Prije obroka kako biste znali početnu vrijednost.
• Dva sata nakon obroka kako biste provjerili kako tijelo reagira na hranu.
• Prije i nakon tjelovježbe kako biste osigurali da fizička aktivnost ne izazove nagli pad ili porast šećera u krvi.

Ovisno o rezultatima, možete prilagoditi prehranu, tjelovježbu i doze inzulina (ako koristite inzulin) kako biste postigli optimalnu ravnotežu.

4. Upravljanje stresom

Stres može negativno utjecati na razinu glukoze u krvi, jer stresni hormoni poput kortizola mogu izazvati porast šećera. Da biste smanjili stres, možete probati:

• Tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili joge.
• Provoditi više vremena u prirodi jer boravak na svježem zraku pomaže smanjenju stresa i poboljšanju općeg osjećaja dobrobiti.
• Spavanje je također važno za smanjenje stresa – preporuča se spavati 7–8 sati noću.

5. Uzimanje lijekova prema uputama

Ako ste na terapiji za dijabetes, važno je redovito uzimati lijekove prema uputama liječnika. Ako koristite inzulin, pratite upute o dozi i vremenu primjene. Ako ste na tabletama za dijabetes, obavezno se pridržavajte preporučenih doza i vremena uzimanja lijekova.

Nedovoljno ili neredovito uzimanje lijekova može uzrokovati fluktuacije u razinama glukoze, što može povećati rizik od komplikacija. Ako imate bilo kakvih problema s terapijom ili nuspojavama, obratite se svom liječniku kako biste prilagodili liječenje.

6. Održavanje zdrave tjelesne mase

Prekomjerna tjelesna težina, osobito u predjelu trbuha, može značajno utjecati na kontrolu glukoze u krvi. Gubitak težine može poboljšati osjetljivost na inzulin i pomoći u održavanju ravnoteže šećera. Savjeti za postizanje i održavanje zdrave tjelesne mase uključuju:

• Postavljanje realnih ciljeva za mršavljenje i postupno smanjenje kilograma (oko 0,5–1 kg tjedno).
• Zdrave promjene u prehrani i redovita fizička aktivnost ključni su za dugoročnu kontrolu težine.
• Izbjegavanje “brzih” dijeta koje obećavaju nagle rezultate, jer ove dijete obično nisu održive na duže staze.

7. Obratite pažnju na simptome i konzultirajte se s liječnikom

Ako primijetite simptome poput učestalog mokrenja, jake žeđi, zamagljenog vida, umora ili neočekivanog gubitka težine, odmah se obratite svom liječniku. Ovi simptomi mogu ukazivati na povišenu razinu šećera u krvi, što zahtijeva pažnju i eventualnu prilagodbu terapije.

Redovite medicinske kontrole, uključujući provjere razine glukoze u krvi i HbA1c, omogućuju rano otkrivanje potencijalnih problema i pravovremeno djelovanje. Ako ste u riziku od dijabetesa, liječnik vam može preporučiti preventivne mjere ili čak promjene u životnim navikama koje će pomoći u smanjenju rizika od razvoja bolesti.

Zaključak

Kontrola razine glukoze u krvi ne znači samo uzimanje lijekova, već i usvajanje zdravih životnih navika. Pravilna prehrana, redovita fizička aktivnost, praćenje razine glukoze i upravljanje stresom mogu pomoći u održavanju stabilnih razina šećera u krvi i smanjenju rizika od komplikacija. Ako imate bilo kakvih pitanja ili sumnji, uvijek se konzultirajte s liječnikom koji će vam pružiti najbolji savjet i smjernice za pravilnu kontrolu dijabetesa.