Bh. dijaspora u 2024. poslala više od 5,6 milijardi KM u domovinu: „Bez njih – jadni mi“
Građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu u 2024. godini ponovo su pokazali snagu svoje povezanosti s domovinom. Prema podacima Centralne banke BiH, tokom prošle godine u BiH je iz inostranstva pristiglo više od 5,6 milijardi konvertibilnih maraka, a najveći dio tog iznosa čine doznake bh. dijaspore, koje su iznosile 4,16 milijardi KM – što je oko 425 miliona KM više nego godinu ranije.
Pored pomoći porodicama, značajan iznos, čak 1,38 milijardi KM, uplaćen je po osnovu inostranih penzija, koje bh. građani primaju zahvaljujući radu u zemljama poput Njemačke, Austrije, Švicarske i drugih evropskih država.
Novac sada ide preko banaka
Prema riječima ekonomskog stručnjaka, prof. dr Željka Ričke, porast doznaka rezultat je ne samo sve većeg broja ljudi koji napuštaju BiH, već i promjene načina slanja novca:
– Velike doznake iz inostranstva su naša realnost. Ljudi tamo rade, ovdje su im porodice. Nekada su za praznike dolazili s gotovinom, ali sada su kontrole, posebno u Njemačkoj, znatno pooštrene, pa se novac uglavnom šalje putem banaka, pojašnjava Rička.
Dijaspora – ključni stub bh. ekonomije
On naglašava da je značaj ovih sredstava ogroman, posebno u zemlji gdje je stopa nezaposlenosti i dalje visoka, a ekonomski razvoj spor.
– Bez naše dijaspore – jadni mi. Gotovo 50 posto svih bankarskih depozita čini štednja, a većina toga dolazi upravo od ljudi koji žive vani. Umjesto da se oslanjamo samo na njihovu pomoć, država bi trebala razviti strategiju razvoja, kroz koju bi novac iz dijaspore mogao biti usmjeren i ka investicijama i zapošljavanju – ističe Rička.
Obrazujemo ljude – pa ih izvozimo
– Mi ulažemo u obrazovanje mladih, a onda oni odlaze vani da rade i šalju novac kući. To jeste pomoć, ali dugoročno nije održivo bez jasnog ekonomskog plana i vizije. Potrebno je stvoriti uslove da ljudi ostaju ovdje, ulažu i grade – zaključuje prof. Rička.
Ovi podaci još jednom potvrđuju da bh. dijaspora ostaje jedan od najvažnijih izvora podrške ekonomiji Bosne i Hercegovine – i finansijski i emotivno. Pitanje je koliko će to još dugo moći izdržati bez ozbiljnih reformi unutar države.
