BURA U PREDSJEDNIŠTVU: Rutte o OHR-u, NATO-u, Dejtonu, Suverenitetu i sigurnosnu situaciju BiH
Posjeta generalnog sekretara NATO-a BiH: Ključne poruke i politički značaj
Dolazak generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea u Bosnu i Hercegovinu u jeku političke krize predstavlja snažan signal međunarodne zajednice o podršci stabilnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu države. Sastanak sa članovima Predsjedništva BiH – Željkom Cvijanović, Željkom Komšićem i Denisom Bećirovićem – otvorio je niz ključnih pitanja, od sigurnosne situacije do odnosa BiH i NATO-a.
1. NATO-ova poruka: Neće biti sigurnosnog vakuuma u BiH
Rutte je jasno naglasio da NATO ostaje posvećen Bosni i Hercegovini te da se neće dozvoliti destabilizacija zemlje.
- Podrška teritorijalnom integritetu BiH – NATO ne prihvata narušavanje Dejtonskog mirovnog sporazuma i podržava državne institucije, uključujući i Ured visokog predstavnika (OHR).
- Jasna poruka političarima u BiH – Prema Rutteovim riječima, odgovornost za rješavanje krize leži na članovima Predsjedništva BiH, koji moraju preuzeti inicijativu.
- EUFOR i NATO spremni na reakciju – Rutte je potvrdio da su međunarodne snage u potpunosti spremne da očuvaju stabilnost i mir u BiH.
2. Stavovi članova Predsjedništva BiH: Različita viđenja uzroka krize
Željka Cvijanović (SNSD, predstavnica RS-a)
- Krizu vidi kao rezultat djelovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta, a ne vlasti RS-a.
- Pozdravila je jače prisustvo EUFOR-a i NATO-a, ali je izrazila nezadovoljstvo zbog spominjanja Oružanih snaga BiH u kontekstu sigurnosnih izazova.
- Istakla je da se problemi trebaju rješavati na institucionalnom nivou unutar BiH.
Denis Bećirović (SDP, predstavnik FBiH)
- Naglasio je da NATO jasno podržava suverenitet BiH i da ne dozvoljava destabilizaciju.
- Ukazao je na ozbiljnost trenutne političke situacije, ističući da su napadi na ustavni poredak najjači od 1995. godine.
- Pozvao je na veće jedinstvo državnih institucija i međunarodne zajednice u zaštiti BiH.
Željko Komšić (DF, predstavnik FBiH)
- Izrazio je zadovoljstvo sastankom, potvrđujući da u potpunosti podržava stavove NATO-a iznesene tokom posjete.
- Naglasio je potrebu za većim budžetskim izdvajanjima za sektor odbrane kako bi BiH mogla ispuniti NATO standarde.
- Podsjetio je da je odgovornost za stabilnost zemlje na političarima BiH.
3. NATO i budućnost BiH: Šta dalje?
Rutteova posjeta dolazi u trenutku kada je BiH suočena s ozbiljnim političkim previranjima, posebno u odnosima između državnog i entitetskih nivoa vlasti. Ključne tačke koje će oblikovati naredni period uključuju:
- Dalji odnos NATO-a prema BiH – NATO ostaje posvećen stabilnosti, ali je jasno stavio do znanja da političke odluke moraju dolaziti iznutra.
- Uloga EUFOR-a i međunarodne zajednice – EUFOR i NATO signaliziraju da će aktivno djelovati u slučaju eskalacije.
- Budućnost odnosa BiH i NATO-a – BiH još nije članica, ali sarađuje s NATO-om kroz Individualni akcioni plan partnerstva (IPAP). Izdvajanja za OS BiH su daleko ispod NATO standarda, što može otežati napredak na evroatlantskom putu.
- Dalja politička kriza i mogući scenariji – Ukoliko politička kriza eskalira, mogu se očekivati dodatni pritisci međunarodne zajednice, uključujući potencijalne sankcije ili druge mjere prema odgovornim akterima.
Zaključak: NATO kao garant stabilnosti, ali odgovornost ostaje na BiH
Poruke generalnog sekretara NATO-a jasno su stavile do znanja da međunarodna zajednica neće dozvoliti narušavanje stabilnosti u BiH. Ipak, politička rješenja moraju doći iznutra – od domaćih lidera. Rutte je posjetu završio riječima da je ovo njihov “susret s historijom” i da je sada trenutak za odgovorno djelovanje bh. političara.