Čović ucjenjuje Trojku i opoziciju iz RS-a: Prvo Izborni zakon, pa onda izbacujemo Dodika iz vlasti i imenujemo Vukanovića
Marina Pendeš (HDZ) predsjedavajuća Kluba delegata iz reda hrvatskog naroda u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je uputila u proceduru prijedlog izmjena Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose samo na izbor članova Predsjedništva Bosne i Hercegovine i imenovanje članova Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine.
Po hitnoj proceduri ovaj dom razmatrat će prijedlog već u petak, a na sjednici će samo to biti tačka dnevnog reda.
Član Predsjedništva BiH birao bi se iz reda Hrvata među hrvatskim kandidatima, po elektorskom modelu, koji su osvojili najviše glasova u najmanje u tri od pet kantona i to Hercegovačko-neretvanskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom, Livanjskom i Posavskom kantonu.
Predviđen je i drugačiji način izbora članova CIK-a. Birao bi ih Parlament BiH, a proceduru bi provodila parlamentarna komisija. To znači široko otvorena vrata za instaliranje HDZ-ovih i drugih podobnih stranačkih kadrova.
Čovićev je plan da ukoliko Dom naroda BiH usvoji ovaj prijedlog, onda će njegovo “najljepše i najpametnije biće” Borjana Krišto kao predsjedavajuća Vijeća ministara BiH uputiti u proceduru inicijativu da Nebojša Vukanović bude izabran za ministra sigurnosti BiH. Inicijativu su potpisali šefovi zastupničkih klubova i to SDP-a Saša Magazinović, NiP-a Nihad Omerović, Naše stranke Sabina Ćudić i PDP-SDS-Za pravdu i red Mira Pekić.
– Danas ću, pripremila sam dopis, obavijestiti zastupnike koji su mi dostavili prijedlog za imenovanje. Podsjetit ću ih da je, kako moja pozicija, tako pozicija svakog ministra i zamjenika, politička i na nju se dolazi prijedlogom i voljom političkih stranaka, a uz poštivanje procedure koja je predviđena Zakonom o Vijeću ministara BiH i Ustavom BiH. Ova inicijativa koju su zastupnici, odnosno klubovi, podnijeli prema meni je mjesto da podnesu u političkim strankama i na taj način se opredijele vrijedi li ova parlamentarna većina, da li je neka nova, tamo se to definira. Kada dobijem od tih prijedlog, postupit ću u skladu s koalicijskim dogovorom ili sporazumom – kazala je Krišto prije dvije sedmice, dodajući da imaju potpise 19 zastupnika a da su izostavili HDZ, te je tako već tada poslala jasnu poruku da je Vukanović na čekanju.
Dom naroda bi naravno bio tek prva stepenica.
Slijedi Zastupnički dom BiH gdje ponovo Trojka i opozicija iz RS-a moraju osigurati 22 ruke i entitetsku većinu da prođe Čovićeva želja. Tek ako bi u tome uspio, onda bi konačno Vukanović bio izabran za ministra, Milorad Dodik izbačen iz vlasti, a opozicija iz RS-a zauzela bi njihove fotelje.
Kakvo je raspoloženje unutar Trojke i opozicije iz RS-a? Sudeći po tome da su sve glasniji u tome da “Bošnjaci ne bi trebali Hrvatima birati člana Predsjedništva BiH”, a nije im mrsko ni ovo oko CIK-a, trudit će se da nakupe ruku uz HDZ i SNSD, koji je svakako uvijek vjeran Čovićev partner.
Vratimo se na hitnu sjednicu Doma naroda koja će se održati u petak.
Klubovi delegata iz reda srpskog i hrvatskog naroda podržat će Čovićev prijedlog, preciznije devet vjerovatno za, dok Zlatko Miletić neće dati svoju podršku. Miletić je i u prošlom mandatu bio delegat u Domu naroda i glasao je protiv.
Prijedlog izmjene Izbornog zakona koji je Čović oživio, podsjetimo, u prošlom sazivu Doma naroda podržalo je sedam delegata, i to četiri hrvatska (HDZ) i tri srpska (SNSD), šest je bilo protiv, dok je jedan delegat bio suzdržan. Upravo glas suzdržanog Mladena Bosića iz SDS-a bio je presudan u usvajanju.
Klub Bošnjaka tada je bio preglasan. Pozvali su se na vitalni nacionalni interes, ali je Ustavni sud BiH odbio njihov zahtjev.
Dom naroda BiH čine tri kluba, srpski, hrvatski i bošnjački sa po pet delegata.
Kvorum neophodan za odlučivanje čini devet delegata, uz uvjet da su prisutna najmanje tri bošnjačka, tri hrvatska i tri srpska delegata a odluke se donose većinom glasova delegata koji su prisutni i koji glasaju.
Za usvajanje zakona ili neke odluke, potrebno je da za prijedlog glasa većina delegata iz svakog entiteta kao i većina iz svakog kluba. Moguće je i preglasavanje nekog kluba, s tim što onda preglasani klub ima pravo pozvati se na vitalni nacionalni interes, o čemu potom odlučuje Ustavni sud BiH.
Trojka je Čovićevom ponudom prvo Izborni zakon BiH pa onda eventualno razmatranje odvajanja od SNSD-a, dovedena pred zid.
Još u decembru 2022. stavljanjem potpisa na “historijski sporazum” sa HDZ-om i SNSD-om obavezala se na izmjene Izbornog zakona BiH, a Čović im je to vješto upakovao u Sporazum kao presude Evropskog suda za ljudska prava i odluku Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić” koja je davno provedena.
STAV
