Čuveni kardiolog otkriva: Blizi se srčani udar ako visina donjeg pritiska prelazi ovu vrednost

Visok krvni pritisak, poznat i kao hipertenzija, ozbiljno je zdravstveno stanje koje često prolazi neprimijećeno sve dok ne postane kritično, pa ga zbog toga zovu i „tihim ubicom“. Hipertenzija može trajati godinama bez ikakvih simptoma, dok istovremeno ozbiljno oštećuje krvne sudove i povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara i bubrežnih problema. Krvni pritisak mjeri se kroz dvije vrijednosti: sistolni (gornji) pritisak, koji predstavlja pritisak dok srce kuca, i dijastolni (donji) pritisak, koji pokazuje pritisak dok je srce u fazi odmora. Upravo dijastolni pritisak igra ključnu ulogu u procjeni zdravstvenih rizika.

Kada Donji Pritisak Postaje Alarmantan?

Idealna vrijednost krvnog pritiska je oko 120/80 mmHg. Međutim, kada dijastolni pritisak prelazi 90 mmHg, to može biti znak za ozbiljnu zabrinutost. Povišeni dijastolni pritisak ukazuje na stalno povećan pritisak u krvnim sudovima, što može dovesti do oštećenja krvnih sudova, srca i drugih organa. Vrijednosti između 80 i 89 mmHg se smatraju povišenim, a sve iznad 90 mmHg ukazuje na hipertenziju koja zahtijeva pažnju i praćenje.

Zašto je Dijastolni Pritisak Posebno Važan?

Dijastolni pritisak pokazuje koliki je pritisak u arterijama kada se srce opušta između otkucaja. Kada je taj pritisak stalno visok, arterije nemaju dovoljno vremena za opuštanje, što povećava stres na srce i krvne sudove. Dugotrajan visok dijastolni pritisak smanjuje fleksibilnost arterija, povećava rizik od srčanih problema i može uticati na dotok krvi do vitalnih organa poput mozga i bubrega.

Praćenje i Mjerenje Krvnog Pritiska

Redovno mjerenje krvnog pritiska je ključno za rano otkrivanje hipertenzije i pravovremeno djelovanje. Mjerenje se vrši pomoću aparata za krvni pritisak i preporučuje se da se radi ujutro i navečer kako bi se dobio bolji uvid u promjene pritiska tokom dana. Redovnim praćenjem lako se uočavaju nepravilnosti koje bi mogle zahtijevati intervenciju ljekara.

Prirodni Načini Snižavanja Krvnog Pritiska

Brojne promjene u načinu života mogu pomoći u održavanju zdravog pritiska:

• Smanjenje Soli: Smanjen unos soli pomaže u snižavanju pritiska, jer sol zadržava vodu u organizmu i povećava zapreminu krvi.
• Uravnotežena Ishrana: Voće, povrće, integralne žitarice i namirnice bogate kalijem, poput banana i avokada, pomažu u regulaciji krvnog pritiska i jačaju zdravlje srca.
• Fizička Aktivnost: Redovna, umjerena fizička aktivnost, poput šetnje, vožnje bicikla ili plivanja, pomaže u opuštanju krvnih sudova i jačanju srca, što dugoročno snižava krvni pritisak.
• Biljni Čajevi: Čaj od hibiskusa, valerijane i gloga može biti koristan u regulisanju pritiska, zahvaljujući prirodnim antioksidansima koji pomažu u opuštanju krvnih sudova.
• Smanjenje Stresa: Tehnike opuštanja poput meditacije, joge i dubokog disanja mogu smanjiti stres, što doprinosi normalizaciji krvnog pritiska.

Kada Potražiti Pomoć Ljekara?

Ako pritisak ostane povišen, naročito dijastolni, preporučuje se posjeta ljekaru kako bi se procijenilo da li je potrebna terapija. Ljekar može preporučiti promjene u načinu života, a u nekim slučajevima i odgovarajuće lijekove, kao što su diuretici ili blokatori kalcijumskih kanala, kako bi se pritisak uspješno kontrolisao.

Zaključak

Održavanje zdravog krvnog pritiska ključno je za zdravlje srca i krvnih sudova. Redovno praćenje pritiska, pažljiva ishrana, fizička aktivnost i tehnike opuštanja mogu biti od velike pomoći u prevenciji hipertenzije i smanjenju rizika od ozbiljnih komplikacija. Pravovremeno reagovanje i pažnja na signale koje tijelo šalje mogu napraviti značajnu razliku u očuvanju zdravlja.