DOKTOR SAŠA KIKOVIĆ SA VMA: Kada test pokaže povišen šećer, evo šta da radite!
Dijabetes melitus je jedna od najčešćih hroničnih bolesti današnjice koja, uz pravilan pristup i kvalitetno upravljanje, omogućava oboljelima da žive ispunjen i kvalitetan život. Razumijevanje prirode ove bolesti, njenih simptoma, uzroka i metoda liječenja ključno je za sprečavanje komplikacija i očuvanje zdravlja.
Šta je dijabetes?
Dijabetes melitus je metabolički poremećaj koji se javlja kada tijelo ne proizvodi dovoljno inzulina, hormona koji pomaže glukozi iz hrane da uđe u ćelije i pretvori se u energiju, ili kada ćelije postanu otporne na njegovo djelovanje. Posljedica toga je povećan nivo šećera u krvi, poznat kao hiperglikemija, što s vremenom može oštetiti krvne sudove, nerve i vitalne organe.
Postoje tri glavna tipa dijabetesa:
- Dijabetes tipa 1: Autoimuni poremećaj kod kojeg imuni sistem uništava beta ćelije pankreasa koje proizvode inzulin. Obično se javlja u djetinjstvu ili mladosti.
- Dijabetes tipa 2: Najčešći oblik bolesti, povezan s nezdravim načinom života, gojaznošću i genetskim predispozicijama. Češći je kod odraslih, ali sve više pogađa i mlađe osobe.
- Gestacijski dijabetes: Javlja se tokom trudnoće zbog hormonalnih promjena i povećanih zahtjeva organizma. Može povećati rizik za razvoj tipa 2 dijabetesa kod majke nakon poroda.
Uzroci i faktori rizika
Dijabetes je rezultat kompleksne interakcije genetskih i vanjskih faktora. Najvažniji faktori rizika uključuju:
- Genetska predispozicija: Ako bliski član porodice ima dijabetes, rizik se značajno povećava.
- Nezdrava ishrana: Konzumiranje hrane bogate rafiniranim šećerima, zasićenim mastima i industrijski obrađenim proizvodima.
- Gojaznost: Prekomjerna tjelesna težina, posebno masnoća u predjelu stomaka, povećava otpornost na inzulin.
- Nedostatak fizičke aktivnosti: Pasivan način života smanjuje sposobnost tijela da pravilno koristi inzulin.
- Stres: Dugotrajan stres povisuje nivo hormona kortizola, koji ometa regulaciju šećera u krvi.
- Starost: Rizik od dijabetesa tipa 2 raste s godinama, iako sve češće pogađa mlađe osobe.
Simptomi dijabetesa
Simptomi mogu varirati, ali najčešći uključuju:
- Učestalo mokrenje (posebno noću).
- Pojačanu žeđ i osjećaj suhoće usta.
- Hroničan umor i iscrpljenost.
- Zamagljen vid.
- Neočekivan gubitak tjelesne mase.
- Sporo zarastanje rana.
- Česte infekcije (kože, mokraćnog sistema ili desni).
Kod dijabetesa tipa 2, simptomi se često razvijaju postepeno i mogu proći nezapaženo mjesecima ili čak godinama.
Dijagnostika
Za dijagnozu dijabetesa koriste se različite metode:
- Mjerenje glukoze natašte: Vrijednosti veće od 7,0 mmol/L ukazuju na dijabetes.
- OGTT (oralni test tolerancije glukoze): Nakon konzumiranja rastvora glukoze, mjere se nivoi šećera. Vrijednosti iznad 11,1 mmol/L potvrđuju dijabetes.
- HbA1c (glikozilirani hemoglobin): Pokazuje prosječan nivo šećera u krvi u prethodna tri mjeseca. Vrijednosti iznad 6,5% ukazuju na dijabetes.
- Nasumično mjerenje glukoze: Vrijednosti iznad 11,1 mmol/L u prisustvu simptoma potvrđuju dijagnozu.
Upravljanje dijabetesom
Efikasna kontrola dijabetesa zahtijeva multidisciplinaran pristup koji obuhvata prehranu, fizičku aktivnost, lijekove i edukaciju.
1. Pravilna ishrana
- Fokusirajte se na namirnice s niskim glikemijskim indeksom (povrće, mahunarke, integralne žitarice).
- Izbjegavajte rafinirane šećere, gazirane napitke i visokokaloričnu prerađenu hranu.
- Povećajte unos vlakana (svježe voće, povrće, orašasti plodovi).
- Birajte zdrave masti, poput maslinovog ulja, avokada i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
2. Redovna fizička aktivnost
- Aerobne vježbe (hodanje, plivanje) poboljšavaju osjetljivost na inzulin.
- Ciljajte na 150 minuta fizičke aktivnosti sedmično.
- Dodajte vježbe snage kako biste ojačali mišiće i povećali bazalni metabolizam.
3. Medicinska terapija
- Oralni lijekovi: Pomažu u regulaciji šećera u krvi (npr. metformin).
- Inzulin: Ključan za osobe s dijabetesom tipa 1 i naprednim tipom 2 dijabetesa.
- Praćenje stanja: Redovno mjerenje šećera u krvi i kontrola HbA1c pomažu u praćenju uspješnosti liječenja.
4. Upravljanje stresom
- Koristite tehnike opuštanja poput meditacije, joge ili vođenja dnevnika.
- Pronađite podršku kroz grupne terapije ili zajednice osoba s dijabetesom.
Prevencija i zdrav način života
Prevencija dijabetesa tipa 2 uključuje usvajanje zdravih navika:
- Održavajte zdravu tjelesnu težinu: Gubitak samo 5-7% tjelesne mase može značajno smanjiti rizik.
- Prilagodite prehranu: Uključite više biljnih izvora proteina i vlakana.
- Povećajte fizičku aktivnost: Hodajte, biciklirajte ili plivajte najmanje 30 minuta dnevno.
- Redovno provjeravajte zdravlje: Testirajte nivo šećera u krvi ako ste u rizičnoj skupini.
Komplikacije dijabetesa
Nekontrolirani dijabetes može izazvati ozbiljne zdravstvene probleme, kao što su:
- Kardiovaskularne bolesti: Povećan rizik od srčanog udara i moždanog udara.
- Dijabetička nefropatija: Oštećenje bubrega koje može dovesti do zatajenja.
- Dijabetička retinopatija: Oštećenje mrežnjače koje može uzrokovati sljepilo.
- Dijabetička neuropatija: Gubitak osjećaja u ekstremitetima, što povećava rizik od infekcija i amputacija.
Psihološki aspekt dijabetesa
Život s dijabetesom može biti izazovan, ali uz adekvatnu podršku porodice, prijatelja i zdravstvenih radnika, oboljeli mogu razviti pozitivan pristup i prevladati emocionalne prepreke.
Zaključak
Dijabetes je ozbiljno, ali upravljivo stanje. Edukacija, pravilne navike i bliska saradnja s ljekarom ključni su za kontrolu bolesti. Prevencijom i dosljednošću možemo poboljšati kvalitet života i smanjiti rizik od komplikacija, što omogućava dug i ispunjen život čak i uz dijagnozu dijabetesa.
