Gastroenterolog otkriva šta razjeda creva i najbrže ih uništava: Sve bolesti od toga kreću, ova ishrana je jedino dobra

Profesor dr Aleksandar Pavlović Marković, specijalista interne medicine sa posebnim fokusom na gastroenterologiju i hepatologiju, često ističe presudnu ulogu zdravlja želuca i creva u očuvanju opšteg zdravlja i jačanju imuniteta. U emisiji “Ordinacija” na YouTube kanalu RTS-a, dr Pavlović je podrobno govorio o tome kako način života, ishrana i stres utiču na funkciju probavnog sistema, te koliko je važno prepoznati i lečiti oboljenja na vreme.

Creva kao centar zdravlja

Dr Pavlović objašnjava da se čak 80% svih slučajeva u njegovoj praksi odnosi na funkcionalne bolesti creva, dok samo 20% pacijenata pati od ozbiljnijih organskih oboljenja poput čira, upalnih bolesti crijeva, reumatoidnog artritisa, raka debelog crijeva ili ciroze jetre. Funkcionalne bolesti, iako nisu povezane sa strukturnim oštećenjima organa, izazivaju brojne neprijatne simptome, poput bola u stomaku, dijareje, konstipacije i nadimanja, koji značajno utiču na kvalitet života.

Jedan od ključnih faktora za zdravlje probavnog sistema, prema dr Pavloviću, jeste mikrobiom – kompleksna zajednica mikroorganizama u našim crijevima. Ovi mikroorganizmi čine čak 90% ukupnog broja ćelija u našem telu, a njihov balans direktno utiče na imunitet, metabolizam i čak mentalno zdravlje. Disbalans u mikrobiomu, koji može nastati zbog loše ishrane, stresa, antibiotika i nezdravog načina života, dovodi do problema sa probavom i povećava rizik od razvoja ozbiljnih bolesti.

Izazovi u dijagnostici i prevenciji

Veliki izazov u gastroenterologiji, kako ističe dr Pavlović, jeste strah pacijenata od dijagnostičkih procedura, poput kolonoskopije. Ovaj pregled, iako ključan za rano otkrivanje bolesti poput raka debelog crijeva, mnogi izbjegavaju zbog nelagode ili bojazni od nalaza. Dr Pavlović naglašava da je prevencija od suštinskog značaja i apeluje na pacijente da redovno obavljaju preventivne preglede, jer ranim otkrivanjem bolesti značajno povećavaju šanse za uspješno liječenje.

Ishrana kao temelj zdravlja

Pravilna ishrana je, prema dr Pavloviću, ključ za očuvanje zdravlja probavnog sistema. Njegove preporuke uključuju:

• Povećan unos povrća, mahunarki i integralnih žitarica, koje doprinose zdravlju mikrobioma i poboljšavaju probavu.
• Smanjenje unosa masne i pržene hrane, koja opterećuje želudac i jetru.
• Ograničavanje crvenog mesa i izbjegavanje namirnica koje izazivaju nadimanje, poput pasulja i graška, kod pacijenata sa osjetljivim probavnim sistemom.

Osim ishrane, dr Pavlović preporučuje redovnu fizičku aktivnost, koja pomaže u regulaciji probave, smanjenju stresa i održavanju zdravog metabolizma.

Šta mikrobiom govori o našem zdravlju?

Jedan od najvažnijih aspekata zdravlja crijeva je očuvanje ravnoteže mikrobioma. Ove male “stanovnike” naših crijeva potrebno je hraniti zdravim vlaknima iz povrća i voća, dok treba izbjegavati pretjeranu konzumaciju šećera, alkohola i procesuirane hrane, koja negativno utiče na njihovu raznolikost. Dr Pavlović naglašava da disbalans mikrobioma može uzrokovati ne samo probavne smetnje, već i probleme poput depresije, gojaznosti i oslabljenog imunog sistema.

Poruka pacijentima: Briga o sebi je ključ zdravlja

Dr Pavlović često apeluje na pacijente da se oslobode straha od medicinskih pregleda i da ozbiljno shvate signale koje im tijelo šalje. Rana dijagnoza i prevencija ne samo da spašavaju živote, već omogućavaju pacijentima da vode kvalitetniji i zdraviji život.

Njegov savjet svima je:

• Hranite se zdravo i raznovrsno.
• Redovno vježbajte i smanjite nivo stresa.
• Obratite pažnju na simptome i ne odlažite posjetu ljekaru.

BONUS TEKST: Tunjevina – brzina u svijetu vode

Tunjevina, poznata po svom aerodinamičnom tijelu i nevjerovatnoj brzini, smatra se jednom od najbržih riba u svijetu, dostižući brzine do 75 km/h! Zahvaljujući snažnim mišićima i sposobnosti da održava visoku brzinu tokom dužih perioda, tunjevina nije samo fascinantan predator, već i ključni element u morskim ekosistemima.

Tunjevina se prilagodila životu u raznim dijelovima svjetskih okeana, migrirajući na ogromne udaljenosti u potrazi za hranom i optimalnim uslovima za razmnožavanje. Ova riba igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže u morskim ekosistemima, ali je, nažalost, ugrožena zbog prekomjernog ulova.

Osim što je nevjerovatna u prirodi, tunjevina ima i visok kulinarski značaj, posebno u japanskoj kuhinji, gdje je neizostavan sastojak sušija. Međutim, zbog njene popularnosti, mnoge organizacije danas ulažu napore kako bi se osigurao održiv ribolov i zaštitila populacija ove vrijedne ribe, čineći je ne samo simbolom brzine, već i važnim podsjetnikom na odgovoran odnos prema prirodi.