Gluten i štitnjača: 10 znakova da vam je gluten bolestan! Imajte na umu prije nego što bude prekasno
Hormoni, kao ključni regulatori organizma, imaju presudnu ulogu u funkcionisanju svake ćelije. Da bi ostvarili svoj učinak, moraju se specifično vezati za odgovarajuće receptore na ćelijskim membranama. Na primjer, tiroidni hormon može djelovati samo kada se veže na receptore za štitnu žlijezdu. Drugim riječima, svaki hormon ima svoje “mjesto slijetanja”, bez kojeg ne može izvršiti svoju funkciju.
Štitna žlijezda, smještena na prednjem dijelu vrata, često se naziva “vladarom svih hormona” zbog njene izuzetne važnosti za cjelokupno zdravlje. Bez njenog optimalnog funkcionisanja, cijelo tijelo može patiti. Ona utiče na gotovo svaki proces u organizmu, a u svakoj ćeliji postoje dva glavna receptora: za hormone štitnjače i za vitamin D. Kada tiroidni hormoni ne funkcionišu pravilno, zdravlje je ozbiljno narušeno, jer skoro svaki organ ovisi o njihovom pravilnom radu.
Jedan od najčešćih problema vezanih za štitnu žlijezdu je hipotireoza, stanje u kojem štitna žlijezda proizvodi nedovoljno hormona. Više od 250 miliona ljudi širom svijeta pati od ovog stanja, a žene su posebno osjetljive – otprilike jedna od osam žena će tokom života imati problema sa štitnjačom. Simptomi hipotireoze su često suptilni i lako se zanemaruju, ali njihov uticaj na zdravlje može biti dubok.
U posljednje vrijeme, sve više se istražuje povezanost između glutena i disfunkcije štitne žlijezde. Mnoga stanja vezana za štitnjaču, poput Hashimotovog tiroiditisa, su autoimune prirode, što znači da tijelo greškom napada vlastite ćelije. Jedan od potencijalnih okidača za ovu autoimunu reakciju je gluten, protein koji se nalazi u žitaricama kao što su pšenica, raž i ječam.
Kada gluten dospije kroz crijevni zid u krvotok, imunološki sistem ga prepoznaje kao stranu supstancu i počinje proizvoditi antitijela kako bi ga eliminisao. Problem nastaje kada imunološki sistem, zbog sličnosti u strukturi između glutena i ćelija štitne žlijezde, greškom napadne štitnu žlijezdu, izazivajući hroničnu upalu i smanjenje funkcije žlijezde. Ovaj proces, poznat kao molekularna mimikrija, može dovesti do ozbiljnog oštećenja štitnjače.
Uticaj osjetljivosti na gluten može se odraziti i na mentalno zdravlje. Anksioznost, depresija i promjene raspoloženja često se povezuju s problemima s glutenom, a mnogi ljudi nisu svjesni da njihova ishrana može biti uzrok tih stanja. Gluten može izazvati upalu i u mozgu, što dodatno doprinosi ovim emocionalnim simptomima.
Za one koji odluče izbaciti gluten iz ishrane, važno je razumjeti da oporavak može potrajati. Iako neki ljudi primijete poboljšanje odmah, tijelu je često potrebno nekoliko mjeseci da se potpuno izliječi od upalnih procesa uzrokovanih glutenom. Dosljednost u izbjegavanju glutena ključna je, jer i najmanje količine mogu izazvati ponovni imuni odgovor i produžiti proces oporavka.
Problemi sa štitnjačom i osjetljivost na gluten su složeni, ali usko povezani. Eliminacija glutena iz ishrane može značajno poboljšati funkciju štitnjače i smanjiti autoimune reakcije, što dugoročno može doprinijeti boljem zdravlju.
