KAD ŽENA NEMA SREĆE, TREBA DA POSLUŠA SOKRATOV SAVET: Ovo je SVE što svaka od nas treba da zna i okrene novi list
Sokratova izreka, koja kaže da ljudi često vjeruju kako je bolje tamo gdje trenutno nisu, a loše tamo gdje jesu, oslanja se na duboku ljudsku sklonost ka nezadovoljstvu i stalnoj potrazi za nečim nedostižnim. Ovaj osjećaj nelagode prema sadašnjem trenutku vodi mnoge u uvjerenje da će sreću pronaći u nečemu što im trenutno nije dostupno, misleći da je upravo u toj nepoznatoj budućnosti ključ njihovog mira i ispunjenja.
Primjer prve žene, direktorice marketinške agencije koja je postigla ogroman uspjeh na profesionalnom planu, pokazuje da ni bogatstvo, luksuzan stil života, niti materijalna dostignuća ne garantiraju unutarnju ispunjenost. Iako posjeduje sve ono o čemu mnogi sanjaju – stanove, automobile, luksuzna putovanja – ona osjeća duboku prazninu zbog nedostatka obiteljskog života. U njenoj javnoj ispovijesti krije se bol zbog neostvarene ljubavi i nemogućnosti da izgradi obitelj.
Govori kako bi bila sretnija da se manje opterećivala detaljima života i da se jednostavno udala i imala djecu, vodeći život u kojem su prioriteti drugačiji. U njenom zamišljenom svijetu, jednostavnost bi donijela sreću jer bi se fokusirala na brigu o djeci i svakodnevnim obiteljskim obvezama. Ironija je u tome što mnogi, poput obitelji koje ona idealizira s reklama, vjerojatno sanjaju o njezinom životu ispunjenom putovanjima i luksuzom.
S druge strane, priča o ženi koja je godinama pokušavala dobiti dijete sa svojom velikom ljubavi pokazuje koliko je snažna želja za roditeljstvom, ali i koliko ta težnja može donijeti patnje. Nakon višestrukih neuspjelih pokušaja vantjelesne oplodnje, njezin liječnik je čak predložio da promijeni partnera jer možda nije genetski kompatibilna sa svojim mužem.
U očajničkoj potrazi za majčinstvom, ona mijenja partnere, neprestano tražeći put ka ostvarenju svog sna. Kada napokon uspije roditi dijete, suočava se s teškom stvarnošću – dijete je rođeno s deformitetom, a ona shvaća da to nije sreća koju je tražila. U povjerenju priznaje svojoj majci kako njen život nije postao onakav kakvim ga je zamišljala, što ju ostavlja duboko nesretnom.
Ova dva primjera govore o univerzalnoj ljudskoj težnji da uvijek traže nešto što nemaju. Dok jedna žena sanja o obiteljskom životu i jednostavnosti, druga žrtvuje stabilnost i ljubav u pokušaju da postane majka, samo da bi otkrila kako joj to nije donijelo mir. Obje žene, iako različitih sudbina, dijele istu unutarnju borbu – težnju za nečim što vjeruju da će im donijeti sreću, a koju nisu pronašle.
Sokratova mudrost o sreći donosi važnu pouku. On tvrdi da je potraga za srećom sama po sebi paradoksalna – što je više tražimo, to je više gubimo. Sokrat nas uči da sreća nije u traganju za onim što nemamo, već u prihvaćanju onoga što imamo u sadašnjem trenutku. Njegova poruka je da, umjesto neprestane potrage za zamišljenom srećom, trebamo stati, sagledati vlastiti život i prepoznati da je sreća možda već prisutna u onome što već posjedujemo, no to često ne vidimo jer smo zaslijepljeni željom za onim što nemamo.
Zaključak je da sreća nije uvijek u velikim postignućima, materijalnim dobrima ili ispunjenju specifičnih životnih ciljeva. Ona je često puno bliža nego što mislimo, skrivena u malim trenucima, u svakodnevnim stvarima, te u sposobnosti da prihvatimo i cijenimo ono što nam je već dano.
