KO ĆE HAPSITI MILORADA DODIKA: Odbijenica Tužilaštvu BiH, čeka se naredba

Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, ignorisao je poziv Tužilaštva BiH, čime je otvorio pravna i institucionalna pitanja o narednim potezima pravosuđa i sigurnosnih službi Bosne i Hercegovine.

1. Pravne procedure: Šta slijedi nakon neodazivanja?

Prema Krivičnom zakonu BiH i važećim pravosudnim procedurama, Tužilaštvo BiH sada ima nekoliko opcija:

1. Ponovni poziv – U praksi, osumnjičenima se često šalje drugi poziv, kao krajnji pokušaj dobrovoljnog odaziva.
2. Dovođenje uz asistenciju sudske policije – Ako se ni na ponovni poziv ne odazove, Sud BiH može izdati nalog sudskoj policiji da ga prinudno privede.
3. Angažovanje drugih sigurnosnih službi – Ako sudska policija ne može izvršiti nalog, mogu se angažovati druge institucije, poput SIPA-e ili entitetskih policijskih snaga, ali to može izazvati političke tenzije.
4. Raspisivanje potjernice – Ako se Dodik ne može locirati, može se raspisati unutrašnja ili međunarodna potjernica, što bi moglo uključiti i Interpol.

2. Ko može sprovesti hapšenje Dodika?

Najveća pravna i politička dilema leži u pitanju nadležnosti i spremnosti sigurnosnih agencija da izvrše potencijalni nalog za hapšenje.

• Sudska policija BiH – Ima ovlaštenje da sprovede Dodika na saslušanje, ali njeni kapaciteti su ograničeni, te može zatražiti pomoć drugih policijskih tijela.
• SIPA (Državna agencija za istrage i zaštitu) – Kao državna policijska agencija, SIPA bi mogla preuzeti odgovornost ako se Sud BiH obrati za asistenciju. No, problem predstavlja činjenica da RS već duže vrijeme blokira rad SIPA-e na svojoj teritoriji.
• Policija RS-a – Teoretski bi mogla izvršiti nalog Suda BiH, ali s obzirom na politički kontekst i Dodikovu kontrolu nad bezbjednosnim sektorom RS-a, to je gotovo nemoguće.
• Interpol – Ako se utvrdi da je Dodik napustio BiH, mogla bi biti raspisana međunarodna potjernica, ali Srbija, gdje ima državljanstvo, ne izručuje svoje državljane.

3. Politički aspekti: Da li će vlasti RS dozvoliti hapšenje?

S obzirom na Dodikovu moćnu političku poziciju i otvoreno suprotstavljanje institucijama BiH, može se očekivati da vlasti RS-a neće dozvoliti hapšenje ili će pružiti otpor.

• Scenario sukoba nadležnosti – Ako SIPA ili sudska policija pokuša da ga privede u RS-u, vlasti tog entiteta mogle bi to blokirati, potencijalno izazivajući ozbiljnu političku i sigurnosnu krizu.
• Međunarodni pritisak – Ako se Dodik nastavi oglušivati o pozive, međunarodna zajednica, posebno EU i SAD, mogla bi pojačati pritisak na vlasti RS-a da omoguće njegovo saslušanje.
• Odlazak u Srbiju – S obzirom da ima srbijansko državljanstvo, može odlučiti da se privremeno skloni u Beograd, čime bi postao praktično nedostupan pravosuđu BiH.

Zaključak: Pravni okviri vs. politička realnost

Iako pravni mehanizmi za privođenje Dodika postoje, njihova primjena zavisi od političkih faktora. U narednim danima ključno će biti:

• Kako će reagovati Sud BiH i Tužilaštvo – Da li će se odlučiti za strože mjere ili dati Dodiku još vremena?
• Da li će vlasti RS dozvoliti sprovođenje naloga? – Ako ne, to može izazvati institucionalnu blokadu i eskalaciju sukoba s državnim nivoom.
• Hoće li Dodik otići u Srbiju? – Ako se skloni, pravosuđe BiH ima ograničene mogućnosti za dalju akciju.

Bilo koji ishod imat će duboke posljedice na političku situaciju u BiH i odnos između entiteta i državnih institucija.