Vijesti

Koliko izvozimo u SAD i koje su industrije najviše pogođene Trumpovom odlukom o uvođenju carina?

Iznenađujuća vijest stigla je sinoć iz Washingtona – američki predsjednik Donald Trump donio je odluku o uvođenju carina od čak 35 posto na robu iz Bosne i Hercegovine. Ova mjera dio je šireg paketa carina koje SAD uvode prema brojnim državama širom svijeta, ali BiH se nije očekivala na toj listi – pogotovo ne s tako visokim carinskim stopama.

Za poređenje, Evropskoj uniji su uvedene carine od 20 posto, dok je kineska roba opterećena carinama od 34 posto. Dakle, bh. roba je pogođena višom stopom čak i od kineske, iako BiH ni po veličini tržišta, ni po trgovinskom značaju, nije među vodećim partnerima SAD-a.

Veći uvoz nego izvoz

Iako se očekivalo da će najviše biti pogođene države s kojima SAD imaju veliki trgovinski deficit, BiH zapravo ima suprotnu situaciju. Naime, prema podacima portala BiznisInfo.ba, BiH je u 2024. godini u SAD izvezla robu u vrijednosti od 233,7 miliona KM, dok je uvezla američke robe u iznosu od 633,4 miliona KM. Drugim riječima, BiH je u značajnom deficitu u trgovini sa SAD-om, što čini ovu odluku još težom za razumjeti.

Pogođena namjenska industrija

Najveći dio bh. izvoza u SAD čine proizvodi iz namjenske industrije. Ova odluka mogla bi imati ozbiljne posljedice po domaće proizvođače u ovom sektoru, ali i na cijeli lanac izvoza i zapošljavanja u industrijama koje su se posljednjih godina oslanjale na američko tržište.

Srbija pogođena još više

Zanimljivo je da je Srbija na udaru još većih carina – roba iz Srbije biće oporezovana po stopi od 37 posto, što je dodatno iznenađenje s obzirom na to da se očekivalo da će Trumpova administracija biti naklonjenija pojedinim državama Balkana.

Bez najave i obrazloženja

Do sada nije stiglo nikakvo zvanično obrazloženje iz Bijele kuće o tome zašto su BiH i Srbija posebno pogođene ovim mjerama. Ostaje da se vidi hoće li domaće vlasti reagirati i da li će uopće postojati prostor za pregovore ili eventualne izuzetke.

Ova odluka mogla bi imati dugoročne posljedice po bh. izvoz, posebno u sektorima koji su se godinama trudili otvoriti vrata američkog tržišta.