OD 220 ODUZMETE BROJ SVOJIH GODINA: Poznati kardiolog otkrio SAVJET – OVO SVI TREBAJU ZNATI

20/04/2025 H.O

Odlazak u teretanu generalno je dobra odluka, ali treba imati na umu da fizička aktivnost troši energiju organizma, a preintenzivni treninzi mogu povećati rizik od srčanih problema, poput infarkta ili zastoja srca. Zato je ključno vježbati umjereno i praviti redovne pauze.

Kardiolog prof. dr Petar Otašević, specijalista interne medicine i profesor na Medicinskom fakultetu u Beogradu, naglašava da ljekari preporučuju fizičku aktivnost, ali uz prethodnu zdravstvenu provjeru, posebno kod osoba srednjih godina i starijih.

„Vježbanje je nešto što preporučujemo svima, uz izbjegavanje brze i masne hrane, kao i one bogate šećerima i ugljenim hidratima. Preporučuje se do 150 minuta fizičke aktivnosti nedjeljno, što ne mora nužno biti trening u teretani – dovoljna je i šetnja, brzo hodanje, trčanje ili vožnja bicikla“, objašnjava dr Otašević.

Poseban oprez savjetuje osobama srednjih godina koje žele da počnu sa vježbanjem.

„Prije nego što krenete s fizičkom aktivnošću, naročito ako planirate odlazak u teretanu, preporučljivo je obaviti osnovne zdravstvene preglede – kontrolu krvnog pritiska, laboratorijske analize, EKG i ultrazvuk srca. Na osnovu toga, ljekar može procijeniti da li je trening bezbjedan i koji je tempo optimalan za vas“, dodaje on.

Kardio vježbe i maksimalna srčana frekvenca

Vježbe kao što su trčanje, plivanje, vožnja bicikla i preskakanje vijače – poznate kao kardio trening – povoljno djeluju na zdravlje srca i krvnih sudova. Osim toga, pomažu u sagorijevanju kalorija i održavanju tjelesne težine.

„Kardio trening povećava izdržljivost i poboljšava funkciju srca. Tokom takvih vježbi troši se više kiseonika i sagorijevaju masne naslage. Važno je da intenzitet vježbanja bude prilagođen vašem trenutnom stanju i kondiciji“, ističe dr Otašević.

Međutim, neophodno je pratiti rad srca tokom treninga.

„Srčani ritam ne bi smio da prelazi vašu maksimalnu srčanu frekvencu. Nju izračunavate tako što od broja 220 oduzmete svoje godine. Na primjer, osoba od 50 godina ne bi trebalo da ima puls veći od 170 otkucaja u minuti tokom vježbanja“, objašnjava on i dodaje da maksimalna srčana frekvenca opada s godinama.

Ne samo za tijelo – Vježbanje kao terapija za um

Dok se često govori o fizičkim prednostima vježbanja, jednako je važno istaći i mentalne koristi koje redovna fizička aktivnost pruža. Vježbanje nije samo alat za oblikovanje tijela, već i moćan saveznik u borbi protiv stresa, anksioznosti i depresije.

Kako vježbanje pomaže mentalnom zdravlju?

Tokom fizičke aktivnosti, tijelo luči endorfine – poznate i kao „hormone sreće“ – koji djeluju prirodno antidepresivno. Redovan trening doprinosi:

Smanjenju nivoa stresa i napetosti
Poboljšanju kvaliteta sna
Povećanju samopouzdanja
Jačanju fokusa i koncentracije
Smanjenju simptoma depresije i anksioznosti

Čak i 20 do 30 minuta šetnje dnevno može imati pozitivan efekat na raspoloženje i mentalnu bistrinu.

Motivacija: Kako početi i istrajati?

Jedan od najvećih izazova je – krenuti. Evo nekoliko savjeta kako da pronađete motivaciju i ostanete dosljedni:

Postavite realne ciljeve – ne morate odmah trenirati kao profesionalac. Počnite polako.
Birajte aktivnosti koje vam prijaju – nije svako za teretanu, možda je za vas idealno plivanje, planinarenje, ples ili joga.
Nađite partnera za vježbanje – veća je vjerovatnoća da nećete odustati ako imate nekog da vas podržava.
Vodite dnevnik treninga – bilježite svoj napredak, i slavite male pobjede.
Slušajte svoje tijelo – odmor je jednako važan kao i aktivnost.

Zaključak: Vježbanje kao stil života

Vježbanje ne bi trebalo da bude kratkoročna obaveza, već način života. Ne samo da ćete se osjećati snažnije i zdravije, već ćete i emocionalno biti stabilniji, energičniji i srećniji.