OD 220 ODUZMETE BROJ SVOJIH GODINA: Poznati kardiologotkrio SAVJET – OVO SVI TREBAJU ZNATI

Odlazak u teretanu obično je dobra ideja, ali budući da fizička aktivnost troši energiju organizma, a naporne vježbe mogu povećati rizik od srčanog udara i smetnji u radu srca, važno je vježbati umjereno i praviti česte pauze.

Prema riječima prof. dr. Petra Otaševića, specijaliste interne medicine i kardiologa, te vanrednog profesora Medicinskog fakulteta u Beogradu, liječnici apsolutno savjetuju fizičku aktivnost, ali savjetuju da se prije toga obave određene zdravstvene provere, osobito za osobe srednjih i starijih godina.

„Vježbanje je nešto što mi preporučujemo svima, uz izbjegavanje brze hrane i namirnica s visokim sadržajem masti, šećera i ugljikohidrata. Preporučuje se 150 minuta fizičke aktivnosti tjedno, što ne mora nužno biti trening u teretani, već bilo koji oblik vježbe poput šetnje, bržeg hodanja, trčanja, vožnje bicikla i slično“, navodi doktor.

Međutim, kako savjetuje, potrebno je biti oprezan, osobito kod srednjovječnih osoba.

„Ako ste u srednjim godinama, prije nego što se odlučite na vježbanje, osobito ako planirate odlazak u teretanu, preporučuje se da provjerite svoje opće zdravstveno stanje. Preporučuje se kardiološki pregled koji uključuje mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske pretrage, EKG i ultrazvuk srca, kako biste utvrdili je li vježbanje sigurno za vas i kojim intenzitetom trebate vježbati“, savjetuje stručnjak.

Izračunavanje maksimalne srčane frekvencije

Kardio sportovi i vježbe poput trčanja, plivanja, vožnje bicikla ili preskakanja užeta, koji poboljšavaju izdržljivost, imaju pozitivan utjecaj na kardiovaskularni sustav. Uz to, kardio vježbe povećavaju potrošnju kalorija, što je korisno za kontrolu tjelesne mase.

„Kardio trening ima mnoge pozitivne učinke i preporučuje se svima, pod uvjetom da prilagodite intenzitet svojim sposobnostima i fizičkom stanju. Ove aerobne vježbe povećavaju izdržljivost, angažiraju sve mišiće, uključujući srce, i uzrokuju veće sagorijevanje masti“, objašnjava doktor, naglašavajući da starije osobe prije početka vježbanja trebaju provjeriti svoje zdravlje.

S druge strane, stručnjak savjetuje da obratite pažnju na brzinu otkucaja srca.

„Srčana frekvencija ne smije premašiti maksimalnu vrijednost, koju možete izračunati oduzimanjem svoje dobi od 220. Na primjer, ako imate 50 godina, maksimalna brojka je 220 – 50 = 170 otkucaja u minuti, što je gornja granica. S godinama, maksimalna srčana frekvencija se smanjuje“, zaključuje ljekar.

Kako pravilno vježbati i zaštititi svoje srce?

Fizička aktivnost je ključ zdravlja, ali važno je kako, koliko i kada vježbamo. Srce, kao najvažniji organ koji pokreće cijeli naš organizam, zaslužuje posebnu pažnju, naročito kad govorimo o vježbanju i njegovim efektima na kardiovaskularni sustav.

Dok je redovno vježbanje korisno za naše tijelo, intenzivni trenuci mogu predstavljati izazov za srce, osobito kod osoba srednjih i starijih godina. Kako biste izbjegli bilo kakve probleme, važno je pratiti savjete stručnjaka i prilagoditi fizičku aktivnost vlastitim mogućnostima.

1. Započnite s laganim vježbama i postepeno povećavajte intenzitet

Ako ste početnik ili se vraćate fizičkoj aktivnosti nakon duže pauze, izuzetno je važno početi polako. Počnite sa šetnjama, brzim hodanjem ili vožnjom bicikla. Ove aktivnosti angažiraju srce i mišiće, ali nisu previše naporne za organizam. Nakon što se tijelo prilagodi, možete povećavati intenzitet prema vlastitim potrebama i ciljevima.

2. Kontrola zdravlja i prevencija

Prije nego što započnete bilo koji oblik intenzivnijeg vježbanja, osobito ako ste u srednjim godinama ili stariji, obavezno obavite kardiološki pregled. Kardiolog može procijeniti vaše opće zdravstveno stanje, provjeriti krvni tlak, napraviti EKG i ultrazvuk srca, te odrediti koje aktivnosti su sigurne za vas.

Također, redovno praćenje zdravlja, kao i izbjegavanje nezdravih navika (pušenja, prekomjernog unosa alkohola i brze hrane), dodatno će zaštititi vaše srce.

3. Pravilno izračunavanje maksimalne srčane frekvencije

Jedan od ključnih faktora za sigurno vježbanje je praćenje brzine otkucaja srca. Kao što smo već spomenuli, maksimalnu srčanu frekvenciju možete izračunati oduzimanjem svoje dobi od broja 220. Na primjer, ako imate 45 godina, maksimalna frekvencija će biti 220 – 45 = 175 otkucaja u minuti. Pokušajte ne prelaziti ovu granicu kako biste izbjegli preopterećenje srca.

4. Kardio vježbe – prijatelj vašeg srca

Aerobne vježbe poput trčanja, vožnje bicikla, plivanja i preskakanja užeta imaju fantastičan učinak na kardiovaskularni sustav. One poboljšavaju cirkulaciju, jačaju srce, povećavaju kapacitet pluća i sagorevaju masti. Također, potiču proizvodnju endorfina, hormona sreće, što smanjuje stres i poboljšava mentalno zdravlje.

Međutim, ključno je da odabrani kardio trening bude prilagođen vašoj fizičkoj kondiciji i da počnete s umjerenim intenzitetom.

5. Uključite odmor i oporavak

Nakon intenzivnih vježbi, odmor i oporavak su ključni za izbjegavanje povreda i prekomjernog stresa na srce. Ako ste u procesu poboljšanja fizičke kondicije, osigurajte sebi dovoljan odmor između treninga. Uzimanje pauza omogućit će vašem srcu i tijelu da se oporave i sprečiti prekomjerno opterećenje.

6. Hidratacija i pravilna prehrana

Održavanje ravnoteže u tijelu je od esencijalne važnosti. Pijte dovoljno vode prije, tijekom i nakon vježbanja kako biste izbjegli dehidraciju. Osim toga, uravnotežena prehrana bogata voćem, povrćem, integralnim žitaricama i zdravim mastima pružit će vam potrebnu energiju za treninge, a također pomoći u održavanju zdravlja vašeg srca.

Zaključak:

Zdravlje srca treba biti prioritet svakog vježbača, bilo da ste početnik ili iskusni sportaš. Vježbanje je odličan način da poboljšate svoju kondiciju, no važno je postupno graditi svoju izdržljivost i izbjegavati prekomjeran stres na srce. Redoviti pregledi, praćenje maksimalne srčane frekvencije, odmor i pravilna prehrana ključ su za sigurno i uspješno vježbanje. Učinite svoje srce jačim uz pametnu i umjerenu fizičku aktivnost!