OD EUFORIJE DO STRAHA: Ponoćna objava Milorada Dodika o Marcu Rubiju…

Ponoćna objava Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju, budući da se direktno osvrnuo na američku spoljnu politiku, dejtonske institucije i buduće geopolitičke promjene.

Dodik je u svojoj izjavi istakao kako s posebnom pažnjom prati stavove Marca Rubija, američkog senatora i jednog od ključnih glasova u vanjskoj politici SAD-a. Naglasio je da se njihovi pogledi na potrebu očuvanja mira i stabilnosti u Bosni i Hercegovini podudaraju te da je BiH moguća samo uz ravnopravno uvažavanje glasova sva tri konstitutivna naroda.

Kritika međunarodne zajednice i Bidenove administracije

U objavi, Dodik je ponovio svoj dugogodišnji stav da se institucije poput Suda i Tužilaštva BiH ne nalaze u izvornom Ustavu BiH i da su rezultat međunarodnog intervencionizma. Nazvao ih je „vanustavnim i nametnutim nedejtonskim institucijama“, tvrdeći da su one „nedemokratske“ jer funkcionišu na osnovu odluka koje su donijeli međunarodni predstavnici, a ne demokratski izabrani organi.

Posebno se osvrnuo na spoljnopolitički kurs administracije predsjednika Joea Bidena, optužujući ga za podjele, sukobe i globalnu destabilizaciju. Smatra da su „globalističke aktivnosti Bidenove administracije bile loše za američki narod, a samim tim i za druge narode“.

Očekivanja od Donalda Trumpa i promjene u američkoj politici

Dodik je izrazio uvjerenje da će, ukoliko Donald Trump ponovo preuzme predsjedničku funkciju, doći do preokreta u američkoj politici, koja bi išla u korist Republike Srpske.

• Nada u „okončanje Bidenove politike“ – Dodik smatra da je „izgradnja država i nacija, kao i održavanje postojećih, a nemogućih“, rezultat promašene spoljne politike koju će Trump zaustaviti.
• Odbacivanje međunarodnih pritisaka – Naglašava da budućnost BiH ne smije zavisiti od spoljnog uticaja, već od unutrašnjeg dogovora konstitutivnih naroda.

Geopolitičke implikacije i mogući odgovori

Dodikova izjava dolazi u osjetljivom trenutku, kada je Bosna i Hercegovina pod pojačanim pritiskom međunarodne zajednice zbog političke i institucionalne krize. U kontekstu odnosa sa SAD-om i EU, njegove riječi mogu izazvati nekoliko mogućih reakcija:

1. Oštriji stav američke administracije – Bidenova administracija već je pokazala da ne toleriše secesionističku retoriku, pa bi ova objava mogla dovesti do dodatnih pritisaka, sankcija ili političkih odgovora.
2. Podrška određenih krugova u SAD-u – Ukoliko Trump ili njegovi saveznici dobiju veću moć, moguća je promjena američkog odnosa prema Balkanu, ali to je i dalje neizvjesno.
3. Dalja polarizacija unutar BiH – Izjava će vjerovatno izazvati reakcije političkih predstavnika Federacije BiH, posebno onih koji snažno podržavaju međunarodno prisustvo u BiH.

Zaključak: Retorika očekivanja i realnost međunarodnih odnosa

Dodikova ponoćna objava oslikava strategiju oslanjanja na moguće promjene u američkoj politici, uz istovremeno odbacivanje trenutne međunarodne uloge u BiH. Međutim, dok se Trumpova eventualna pobjeda u novembru 2024. tek treba dogoditi, aktuelna administracija nastavlja sa svojim kursom, a NATO i EUFOR ostaju prisutni u BiH. Ostaje pitanje da li će Dodikova politička retorika donijeti konkretne rezultate ili će dodatno zaoštriti odnose s međunarodnim faktorima.