Ovo su namirnice koje ne treba podgrijavati: Evo kako izbjeći trovanje hranom
Nekoliko namirnica može postati štetno ako se ponovo zagrijava, a često zanemarujemo potencijalne rizike koje to nosi. Evo nekoliko namirnica koje bi trebalo konzumirati s oprezom nakon što se podgrijavaju, uz objašnjenje zašto to nije preporučljivo i kako ih sigurno konzumirati:
- Piletina
Piletina je bogata proteinima koji se mogu promijeniti prilikom ponovnog zagrijavanja, što otežava probavu. Najbolje je ostatke piletine jesti hladne, kao dodatak salatama, sendvičima ili kao prilog. - Špinat
Špinat sadrži velike količine nitrata koji se, ponovnim zagrijavanjem, mogu pretvoriti u nitrite, spojeve koji se povezuju s povećanim rizikom od karcinoma. Idealno je jesti špinat odmah nakon kuhanja, a ako ostane, bolje je konzumirati ga hladnog, kao dodatak jelima. - Riža
Riža može sadržavati bakterije koje su otporne na visoke temperature i preživljavaju kuhanje. Ako se ostavi na sobnoj temperaturi, može doći do njihovog razmnožavanja, što povećava rizik od trovanja hranom. Rižu je najbolje čuvati u frižideru i jesti hladnu, u salatama ili sličnim jelima. - Jaja
Ponovno zagrijavanje kuhanih ili prženih jaja može negativno uticati na strukturu proteina, što ih čini težima za probavu i potencijalno štetnima za probavni sistem. Ostatke jaja najbolje je konzumirati hladne. - Ulje
Ponovno zagrijavanje ulja poput suncokretovog ili repičinog može dovesti do oslobađanja štetnih toksina koji povećavaju rizik od srčanih oboljenja. Hranu kuhanu u ovim uljima najbolje je jesti odmah, dok je još svježa. - Krompir
Ako kuhani krompir nije pravilno pohranjen, može razviti botulizam, rijedak ali ozbiljan oblik trovanja hranom. Umjesto ponovnog zagrijavanja, krompir čuvajte u frižideru i koristite ga hladnog u salatama ili drugim jelima. - Gljive
Proteini u gljivama brzo se kvare ako se ne čuvaju pravilno. Ponovno zagrijavanje može izazvati probavne smetnje. Najbolje je konzumirati gljive odmah nakon kuhanja ili ih koristiti hladne kao dodatak drugim jelima.
Zaključak
Podgrijavanje hrane može izgledati kao praktičan način da se smanji otpad, ali neke namirnice nose rizik od trovanja hranom i gubitka nutritivnih vrijednosti. Da biste izbjegli ove rizike, preporučuje se pažljivo skladištenje hrane i korištenje ostataka na siguran način.
Kako sigurno skladištiti hranu i izbjeći rizik od trovanja hranom
Kada se bavimo pripremom hrane, često ostanu nepotrošeni ostaci koje želimo sačuvati za kasniju konzumaciju. Iako je to dobar način da smanjimo otpad i iskoristimo svu hranu koju smo kupili, pogrešno skladištenje i ponovno zagrijavanje hrane može povećati rizik od trovanja hranom. U ovom bonus članku, pružit ćemo savjete o tome kako sigurno skladištiti hranu, produžiti njezin rok trajanja i smanjiti rizik od zdravstvenih problema.
1. Pravilno hlađenje hrane
Kada ostaci hrane ostanu nakon obroka, važno je brzo ih ohladiti i pohraniti u hladnjak. Hrana koja se ostavi na sobnoj temperaturi duže od 2 sata može postati plodno tlo za bakterije. Ako je temperatura okoline viša od 32°C, ta se vremenska granica smanjuje na 1 sat. Hranu uvijek ohladite na temperaturu od 4°C ili niže prije nego je stavite u hladnjak.
Savjet: Razlomite velike komade hrane (poput pečene piletine ili većih porcija riže) u manje dijelove kako bi se brže ohladila.
2. Korištenje hermetičkih posuda
Za sigurno skladištenje ostataka hrane, preporučuje se korištenje hermetičkih posuda koje će spriječiti prodor zraka i vlage. Zrak i vlaga mogu ubrzati rast bakterija i smanjiti kvalitetu hrane. Osim toga, hermetičke posude pomažu u zadržavanju mirisa i okusa hrane.
Savjet: Koristite staklene ili plastične posude s čvrstim poklopcima i označite ih datumom kada je hrana spremljena kako biste znali koliko dugo je sigurna za konzumiranje.
3. Skladištenje hrane na pravoj temperaturi
Hladnjak bi trebao biti postavljen na temperaturu od 4°C ili niže. Ako je vaša hrana pohranjena u zamrzivaču, temperatura bi trebala biti -18°C ili niža. Provjerite temperaturu hladnjaka i zamrzivača redovito kako biste osigurali da hrana bude sigurna za konzumiranje.
Savjet: Izbjegavajte čestu otvaranje hladnjaka i zamrzivača, jer to može uzrokovati promjene temperature koje mogu negativno utjecati na svježinu hrane.
4. Ponovno zagrijavanje hrane
Kada ponovno zagrijavate hranu, pobrinite se da je temperatura unutar hrane dosegla 75°C ili viša. To će osigurati da su sve bakterije koje bi mogle uzrokovati trovanje hranom uništene. Ako koristite mikrovalnu pećnicu, povremeno promiješajte hranu kako bi se ravnomjerno zagrijala.
Savjet: Nikada ne podgrijavajte više od jednom istu porciju hrane. Ako planirate ponovni obrok, podijelite ostatke u manje porcije koje ćete moći brzo zagrijati.
5. Konzumacija ostataka hrane
Neke namirnice, kao što su piletina, špinat, riža i jaja, najbolje je jesti odmah nakon kuhanja ili ih konzumirati hladne, kao dodatak drugim jelima (npr. salatama). Hrana poput krompira, gljiva ili kuhanih riža može postati opasna ako se ne pohranjuje i ponovno zagrijava pravilno.
Savjet: Ako niste sigurni u sigurnost hrane, bolje je ne riskirati. Pravilo “ako sumnjate, bacite” može vam pomoći izbjeći rizik od trovanja hranom.
6. Razdvajanje sirove i kuhane hrane
Iako svi volimo pripremiti obrok u većim količinama, vrlo je važno odvojiti sirovu i kuhanu hranu. Sirova hrana, kao što je meso ili riba, može sadržavati bakterije koje se mogu prenijeti na kuhanu hranu. Koristite različite posude za skladištenje sirove i kuhane hrane i uvijek operite ruke, posuđe i površine nakon što dođu u kontakt sa sirovom hranom.
Savjet: Ako skladištite sirovu hranu, čuvajte je na nižim policama hladnjaka kako biste spriječili kapanje i kontaminaciju drugih namirnica.
Zaključak
Skladištenje hrane na pravilan način ključno je za održavanje njezine svježine i sigurnosti. Slijedite ove smjernice za sigurno skladištenje i ponovno zagrijavanje hrane kako biste smanjili rizik od trovanja hranom i dugoročno sačuvali nutritivne vrijednosti. Briga o hrani nije samo pitanje udobnosti, već i zdravlja, pa budite odgovorni i pažljivi prilikom upravljanja ostatacima.
