Vijesti

RASPRAVA U ISTOČNOM SARAJEVU: Rušenje Ustava BiH se nastavlja, samo nema Dodika

Dok se Milorad Dodik nalazi na nepoznatoj lokaciji, vlasti Republike Srpske nastavljaju s aktivnostima koje izazivaju ozbiljne političke i pravne kontroverze u Bosni i Hercegovini. Naime, danas je zvanično započela javna rasprava o nacrtu novog Ustava Republike Srpske, dokumenta koji predviđa mogućnost nezavisnosti ovog entiteta, njegovo potencijalno spajanje s drugim državama te uspostavu vlastite vojske.

Početak javne rasprave i ključni akteri

Prva u nizu javnih rasprava održana je u Istočnom Sarajevu, gdje je nacrt ustava predstavio Vitomir Popović, predsjednik radne grupe zadužene za pomoć Odboru za ustavna pitanja Narodne skupštine RS u izradi ovog dokumenta.

Popović je u svom izlaganju istakao da je cilj novog ustava uspostavljanje kontinuiteta s prvim ustavom iz 1992. godine, uz redefinisanje određenih pitanja koja, prema njegovim riječima, imaju ključni značaj za budućnost i opstanak Republike Srpske.

„Sve ono što nije dalo određene rezultate, pogotovo ono što je nametnuto odlukama visokih predstavnika – a ne na dobrovoljnoj bazi, već silom, prijetnjom i prinudom – sada ima uporište da se vrati tamo gdje pripada. Vi znate da je RS potpisnik svih 11 aneksa Dejtonskog sporazuma, što otvara prostor za određene proceduralne korake na nivou BiH i RS“, izjavio je Popović.

Ustavni sud BiH i pravna reakcija

Nacrt ovog ustava već je izazvao reakcije na državnom nivou. Ustavni sud BiH zaprimio je zahtjev za ocjenu njegove ustavnosti, kao i zahtjev za donošenje privremene mjere koja bi mogla zaustaviti daljnju proceduru.

Zahtjev su podnijela 11 zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) i Demokratske fronte (DF) u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, no odluka Suda još uvijek nije donesena.

Ovaj pravni postupak mogao bi imati značajne posljedice, budući da BiH funkcioniše na osnovu ustavnog poretka definisanog Dejtonskim sporazumom, koji ne predviđa pravo entiteta na secesiju niti uspostavu vlastite vojske.

Politički i društveni kontekst

Javna rasprava o novom Ustavu RS dolazi u trenutku povećanih političkih tenzija unutar BiH, a posebno nakon odluka vlasti Republike Srpske koje su u više navrata dovele do sukoba s državnim institucijama i međunarodnom zajednicom.

Dok politički predstavnici RS naglašavaju da je riječ o „zaštiti prava entiteta“, protivnici ovakvih poteza upozoravaju da se radi o direktnom podrivanju ustavnog poretka BiH, što bi moglo dovesti do ozbiljnih političkih i pravnih posljedica.

Ostaje da se vidi kako će se razvijati daljnja pravna i politička borba oko ovog nacrta ustava i kakav će odgovor uslijediti od institucija na državnom i međunarodnom nivou.