STRAŠNA OLUJA KOJA JURI KA NAMA, NAPRAVILA HAOS U KOMŠILUKU: Vjetar obara dalekovode, dijelovi zemlje bez struje, oluja nosi krovove (VIDEO)

Snažno nevrijeme koje je u subotu zahvatilo dijelove Republike Srpske prouzrokovalo je ozbiljne prekide u snabdijevanju električnom energijom i značajnu materijalnu štetu.

Siloviti vjetrovi i obilne padavine doveli su do obaranja stabala i lomljenja grana koje su završavale na putevima, primoravajući vozače da zaustave vozila i sačekaju raščišćavanje. Najkritičnija situacija zabilježena je na magistralnom putu prema Maglaju, gdje je veliko drvo palo na saobraćajnicu, izazivajući velike zastoje.

Područja oko Petrova i pojedina sela u okolini Doboja ostala su bez struje kada je nevrijeme srušilo 35-kilovoltni dalekovod u Lipcu. Načelnik opštine Petrovo, Ozren Petković, izjavio je da su tri stuba dalekovoda koji napajaju to područje oborena, a vjetar i oborena stabla nanijeli su dodatnu štetu niskonaponskoj mreži.

Petković je također istakao da je snažan vjetar na Lužnjaku skinuo limeni krov sa svlačionice Fudbalskog kluba “Ozren”, koji je potom oštetio privatnu kuću i presjekao električne kablove. Intenzivne kiše i vjetrovi izazvali su oštećenja na krovovima kuća i drugih objekata, ostavljajući mnoge mještane u neizvjesnosti.

Obilne padavine prouzrokovale su poplave u Doboju, gdje su brojne ulice bile pod vodom, dok je snažan vjetar u Banjaluci dodatno otežavao situaciju. Ni Kotor Varoš nije bio pošteđen posljedica oluje.

Slične vremenske neprilike pogodile su i hrvatsko Zagorje. Grad koji je u popodnevnim satima zahvatio područja Tuhlja, Podgore, Krapine, Mokrica, Krušljevog Sela, Lepoglave i Varaždina prouzrokovao je znatnu materijalnu štetu.

Oluje ovog intenziteta rezultat su složenih atmosferskih procesa. Ključni faktori koji doprinose njihovom nastanku uključuju:

• Nestabilnost vazduha: Kada se topli i vlažni vazduh podiže i naiđe na hladniji sloj atmosfere, dolazi do stvaranja olujnih oblaka.
• Vlaga: Visoka vlažnost pogoduje kondenzaciji vodene pare, što može dovesti do formiranja jakih olujnih sistema.
• Sudari hladnih i toplih frontova: Kada hladan front potisne topli vazduh prema gore, dolazi do naglog hlađenja i kondenzacije, stvarajući uslove za nevrijeme.
• Atmosferski pritisak: Nizak pritisak omogućava toplom vazduhu da se brže uzdiže, dok visok pritisak inhibira razvoj oluja.
• Topografija: Planinski lanci mogu usmjeriti i podići vazdušne mase, što dodatno pogoduje razvoju oluja.
• Zemljina rotacija: Coriolisova sila utiče na kretanje vazdušnih masa, što može dovesti do formiranja snažnih oluja, naročito u tropskim krajevima.

Sve ove pojave međusobno djeluju i stvaraju idealne uslove za nastanak različitih oblika oluja, od grmljavinskih nevremena do uragana. Ova subotnja oluja ostavila je za sobom znatnu štetu i pokazala koliko prirodne sile mogu biti moćne i nepredvidive.