Svi rođeni u Jugoslaviji imaju ovaj ožiljak na ruci: Znate li kako je nastao i zbog čega? Svi su iznenađeni
Svi koji su rođeni na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije prepoznaju mali, ali upečatljiv ožiljak na nadlaktici. Taj ožiljak nije samo fizički trag, već i podsjetnik na sistem javnog zdravstva koji je težio zaštiti stanovništvo od opasnih bolesti. Riječ je o ožiljku nastalom nakon primanja BCG vakcine, koja je decenijama bila obavezna u mnogim zemljama, uključujući Jugoslaviju.
Šta je BCG vakcina i zašto je bila važna?
BCG (Bacillus Calmette-Guérin) vakcina razvijena je početkom 20. stoljeća kao sredstvo za borbu protiv tuberkuloze, bolesti koja je tada bila jedan od vodećih uzroka smrtnosti u svijetu. Albert Calmette i Camille Guérin, francuski bakteriolozi po kojima je vakcina dobila ime, razvili su ovu metodu imunizacije kako bi prevenirali teške oblike tuberkuloze, naročito kod djece.
U Jugoslaviji, gdje je tuberkuloza bila ozbiljan javnozdravstveni problem, primjena ove vakcine postala je obavezna ubrzo nakon Drugog svjetskog rata. Masovna imunizacija djece započela je s ciljem suzbijanja bolesti koja je pogađala hiljade ljudi svake godine.
Kako nastaje ožiljak od BCG vakcine?
Proces vakcinacije bio je specifičan i karakterističan za ovu vrstu imunizacije:
- Primjena vakcine
- BCG vakcina se primjenjuje intradermalnom injekcijom, što znači da se ubrizgava direktno ispod površine kože, najčešće u gornju trećinu lijeve nadlaktice.
- Reakcija na vakcinu
- Nekoliko tjedana nakon primjene vakcine na mjestu uboda javlja se mala crvena papula. U nekim slučajevima dolazi do njenog prelaska u gnojni stadij, što je normalan odgovor tijela na oslabljen soj bakterije prisutan u vakcini.
- Zacjeljivanje i ožiljak
- Proces zarastanja traje nekoliko mjeseci, a rezultat je karakterističan ožiljak koji se formira u obliku male, okrugle udubljene mrlje. Taj je ožiljak postao univerzalni znak generacija vakcinisanih u zemljama gdje je tuberkuloza bila rasprostranjena.
Promjena u upotrebi BCG vakcine
S vremenom, zahvaljujući boljoj prevenciji, ranijem otkrivanju i liječenju tuberkuloze, upotreba BCG vakcine postala je manje potrebna u zemljama s niskom incidencijom bolesti.
- U zemljama s niskim rizikom (poput većine zapadnih zemalja):
BCG vakcina više nije dio obaveznih programa imunizacije. Fokus je stavljen na selektivno vakcinisanje rizičnih grupa. - U zemljama s visokim rizikom:
BCG vakcina se i dalje koristi, naročito kod novorođenčadi, kako bi se spriječili teži oblici tuberkuloze poput tuberkuloznog meningitisa.
U bivšoj Jugoslaviji, ova vakcina bila je obavezna sve do 1990-ih, a i danas se koristi u nekim zemljama nastalim njenim raspadom, posebno u regijama s povećanom stopom tuberkuloze.
Kulturni i generacijski značaj BCG ožiljka
Za mnoge ljude ožiljak od BCG vakcine nije samo medicinski trag, već i simbol zajedničkog iskustva. Generacije rođene u bivšoj Jugoslaviji često povezuju ovaj ožiljak s nekadašnjim jedinstvenim sistemom zdravstvene zaštite, koji je bio snažno orijentiran na prevenciju.
Osim toga, ožiljak služi kao podsjetnik na period kada su zarazne bolesti bile stvarna prijetnja, a masovna imunizacija predstavljala ključan korak u borbi za zdravlje zajednice.
Zašto ga mnogi danas nemaju?
Primjećuje se da mlađe generacije u mnogim zemljama nemaju ožiljak od BCG vakcine. Razlozi za to uključuju:
- Smanjena upotreba vakcine
- U zemljama s niskom prevalencijom tuberkuloze, poput većine zapadnoevropskih država, BCG vakcina više nije dio rutinskih programa imunizacije.
- Promjena metoda primjene
- U nekim zemljama razvijeni su alternativni pristupi imunizaciji, koji ne ostavljaju trajne ožiljke.
Šira simbolika ožiljka
Ovaj mali ožiljak nosi sa sobom priču o historiji javnog zdravstva, borbi protiv zaraznih bolesti i kolektivnoj odgovornosti društva prema zdravlju svojih građana. Danas, dok se mnoge zemlje bore s novim izazovima poput pandemija, ožiljak od BCG vakcine podsjeća na uspjehe prošlih generacija u prevenciji smrtonosnih bolesti.
Za mnoge ljude, ožiljak na ruci nije samo medicinski znak, već i simbol prošlosti i zajedničkog identiteta, povezanog s vremenima kada su solidarnost i javno zdravstvo igrali ključnu ulogu u zaštiti života.
