Uskoro zabrana mobilnih telefona u svim školama u Njemačkoj
Otprilike 100 metara od ulaza u Gimnaziju Dalton u Alsdorfu blizu Aachena, svako jutro se prakticira neobičan ritual. Tu naime počinje školski teren. Od ovog tjedna to za gotovo 700 učenika znači da poslušaju upute: stavite mobitele u školske torbe, ugasite pametne telefone i ponovno se povežite na internet tek kada škola završi.
16-godišnja predstavnica učenika Lena Speck iznenađena je kako je dobro počeo prvi dan zabrane mobilnih telefona. Za DW je rekla: “Do sada je sve išlo manje-više glatko. Nisam primijetila da je jutros nekome oduzet mobitel. Vidi se i da učenici više pričaju. Mnogi od nas ne misle da je zabrana mobitela tako loša stvar.”
Bilanca prvog dana: dva prekršaja, uključujući i 16-godišnjeg učenika koji je uključio svoj pametni telefon u trenutku slabosti na satu njemačkog. Za kaznu mu mobitel stavljaju u kuvertu u tajništvu i zaključavaju u sef. Roditelji ga mogu pokupiti sljedeći dan. Ova sankcija izazvala je mnogo rasprava u školi.
Međutim, 17-godišnja Klara Ptak, također predstavnica učenika, podržava strog pristup, rekla je za DW: “To je kao prolazak kroz crveno svjetlo. Posljedice moraju biti teške, inače ljudi to neće učiniti. Ako znam da neću imati svoj telefon cijelo poslijepodne i večer, vjerojatnije je da ću slijediti pravilo.”
Gimnazija u Alsdorfu testira zabranu mobitela tokom cijelog školskog dana, uključujući i odmore, u pilot fazi do ljetnih praznika – inicijativa se zove „Pametno bez telefona“ („Smart ohne phone”). Mnoge škole u Njemačkoj trenutačno slijede ovaj pristup s ciljem da učenici prate nastavu, a ne da bulje na svoje pametne telefone.
Različiti standardi u Njemačkoj
Ali savezne zemlje, koje su odgovorne za školstvo i obrazovanje, još uvijek oklijevaju postaviti jedinstvene standarde. Hessen prednjači i želi općenito zabraniti korištenje privatnih mobitela u osnovnim školama nakon ljetnih praznika i – uz nekoliko izuzetaka – u srednjim školama.
Za mnoge učitelje, ideja zabrana mobitela je dobra. Andrea Vondenhoff, koja predaje španski i engleski u Alsdorfu, taj koncept već poznaje iz svoje stare škole u drugoj saveznoj zemlji. Ona vjeruje da će se zabrana mobitela brzo ustaliti u Alsdorfu i uskoro postati normalna.
“U razredu primjećujete da su mlađa djeca doista opuštenija i manje rastresena. Većina prekršaja u mojoj staroj školi zapravo se dogodila u višim razredima, ali su se mlađi, s druge strane, vrlo dobro pridržavali mjere”, priča Vondenhoff. “Kao učiteljici, prednost je što ne moram stalno provjeravati što učenici možda rade sa svojim mobitelima ispod stola.”
Priprema za digitalizaciju – bez privatnih mobitela
Nije slučajnost da Dalton sada ide tim putem. Škola već godinama pokazuje da je promjena moguća: 2013. godine dobila je Njemačku školsku nagradu za koncept učenja koji naglašava odgovornost i samostalnost.
Tri godine kasnije škola je kao prva u Njemačkoj uspješno uvela model fleksibilnog radnog vremena kako bi se bolje prilagodila unutarnjem satu i bioritmu mladih. Prošle godine škola je dobila nagradu za svoj medijski koncept.
Gimnazija je predana digitalizaciji sa školskim tabletima za sve, ima vlastitim studio za podcaste i „greenscreen” prostorije za snimanje digitalnih sadržaja. Neki studenti djeluju kao takozvani „skauti” za tablete, pružaju potrebnu informatičku podršku i pomažu pri tehničkim problemima. Ravnatelj Martin Wüller ne može razumjeti prigovore da bi zabrana mobilnih telefona usporila „digitalni” razvoj učenika.
“Ne radi se o demonizaciji ili zabrani digitalnosti, već o smetnji koju uzrokuju privatni mobiteli”, naglašava u intervjuu za DW. “Vidjeli smo učenike petog i šestog razreda koji su samo buljili u svoje mobitele i igrali online igrice tijekom odmora. Kao školska zajednica, rekli smo da je škola također komunikacija jedni s drugima, sudjelovanje u razgovoru, smijeh i interakcija.”
Moguća nuspojava: Manje internetskog nasilja
Nazvali smo Klausa Zierera. Obrazovni istraživač i profesor na Sveučilištu u Augsburgu istraživao je učinke zabrane mobilnih telefona u školama – i kao stručnjak savjetovao vladu Hessena o planiranom zakonu.
Njegov zahtjev je nedvosmislen: mobiteli moraju biti uklonjeni iz škola, uz potpunu zabranu u osnovnim školama i nekoliko iznimaka za starije učenike.
Zierer je za DW rekao: “Možemo vidjeti da u školama u kojima su zabrane pametnih telefona uvedene i pedagoški podržane, dolazi do povećanja društvenog blagostanja. Zabrane pametnih telefona dovode do smanjenja vremena provedenog na internetskom zlostavljanju jer je škola često mjesto za to, na primjer, uz fotografije snimljene u školskim toaletima.”
Druge evropske zemlje zabranile su mobilne telefone u školama
U Francuskoj i Italiji mobiteli su već neko vrijeme zabranjeni u školama, a od prošle godine i u Velikoj Britaniji i Nizozemskoj. Ali u Njemačkoj i dalje postoji otpor. Ne podržavaju baš svi zabranu mobilnih telefona u cijeloj zemlji.
Posebno su skeptični predstavnici učenika i sindikati: zabrana bi samo prebacila probleme u slobodno vrijeme i nerealna je – umjesto toga, djecu i mlade treba u školama učiti kako se odgovorno koristiti mobitelom, tvrde oni.
Zierer se ne slaže s tim: “Desetogodišnjak, jedanaestogodišnjak ili dvanaestogodišnjak ne može odgovorno koristiti svoj pametni telefon. To je potpuno nerealno.” Pedagog podsjeća da postoje i zabrane kod alkohola, droga ili u domeni cestovnog prometa. „Zabrana za djecu određene dobi sama po sebi nije loša, već je prije izraz odgovornosti starije generacije prema mlađoj generaciji: svjesni smo opasnosti i moramo zaštititi svoju djecu u skladu s tim kako bismo ih korak po korak vodili prema stjecanju kompetencija.”
Više fizičkih aktivnosti i društvenih iskustava umjesto mobilnih telefona
Jedna studija iz Engleske potvrđuje Ziererovo mišljenje: ona pokazuje da su posebno slabiji učenici uspjeli poboljšati svoj uspjeh u školama uz zabranu mobitela. To ne čudi kada pogledamo rezultate istraživanja organizacije Common Sense Media u SAD-u među 11- do 17-godišnjacima (2024.): prema studiji, polovica njih primi oko 60 raznih poruka ili obavijesti samo tokom vremena provedenog u školi.
I u Njemačkoj su istraživanja pokazala da su djeca od 16 i više godina ponekad online i do 70 sati tjedno, napominje Klaus Zierer. Njegov apel: “Moramo učenicima ponuditi nešto što nemaju u svakodnevnom životu. Imaju dovoljno vremena ispred ekrana kod kuće. Umjesto toga, trebaju više kretanja, više interakcije i više društvenih iskustava kako bi potaknuli empatiju i društvene kompetencije.”
“Otac godine” dolazi iz Hrvatske: Bježao od policije, u autu ostavio dvoje maloljetne djece