Vasković otkriva: Koga treba uhapsiti da bi Dodik, Višković i Stevandić završili iza brave

Slobodan Vasković otkriva: Ko sve treba biti uhapšen da bi Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić završili iza rešetaka?

Iako je Sud Bosne i Hercegovine izdao centralnu potjernicu za Miloradom Dodikom, Radovanom Viškovićem i Nenadom Stevandićem, oni se još uvijek nalaze na slobodi, a ni u jednoj bezbjednosnoj agenciji u BiH ne djeluje se s konkretnim planom njihovog hapšenja. Štaviše, Stevandić je nedavno boravio u Srbiji i potom se vratio u BiH, što dodatno ukazuje na propuste u sprovođenju sudskih odluka. Novinar i analitičar Slobodan Vasković tvrdi da bi, kako bi se omogućilo hapšenje ove trojice, prvo morale biti uhapšene i određene osobe iz policijskih i bezbjednosnih struktura RS-a koje im pružaju zaštitu.

Strah od hapšenja i mogućnost bjekstva

Prema Vaskovićevim navodima, Dodik još uvijek ima mogućnost da napusti BiH na ilegalan način. Kako je Stevandić uspio ući u RS mimo regularnih graničnih prelaza, jasno je da Dodik može primijeniti isti metod da pobjegne iz zemlje. Novinar vjeruje da će se taj scenarij na kraju i dogoditi, jer je izvjesno da se Dodik, svjestan pravnih procesa koji mu prijete, priprema za bijeg.

Njegovi najbliži saradnici strahuju od tog raspleta jer bi u slučaju njegovog odlaska ostali bez političkog pokroviteljstva i bili izloženi pravosudnim procesima zbog krivičnih djela koja su počinili pod njegovom zaštitom. Uprkos dugogodišnjem uticaju na političke i bezbjednosne institucije u RS-u, podrška Dodiku unutar naroda slabi. Nedostatak masovnih mitinga podrške, koje ranije nije bilo teško organizovati, dodatno potvrđuje da on više ne može mobilizirati široku bazu pristalica. Dominiraju strah i panika u njegovom najbližem okruženju, jer su svjesni da gube kontrolu nad situacijom.

Ko ometa sprovođenje pravde?

Vasković istuče da glavni problem u sprovođenju zakona leži u strukturama unutar MUP-a RS-a, gdje određeni pojedinci aktivno rade na opstrukciji sudskih odluka. Među najistaknutijim imenima navodi se Siniša Karan, ministar unutrašnjih poslova RS-a, i Siniša Kostrešević, direktor policije RS-a, za koje tvrdi da su preduboko upleteni u aktivnosti koje narušavaju ustavni poredak BiH.

Posebno se naglašava da je Karan pokrenuo proceduru donošenja zakona o graničnoj policiji RS, što bi značilo direktno preuzimanje kontrole nad granicama BiH od strane entitetske policije. Takav potez predstavlja ozbiljnu prijetnju suverenitetu države i može dovesti do daljnje eskalacije političke i bezbjednosne krize. Unutar samog MUP-a RS-a raste broj pripadnika koji ne podržavaju Dodikove avanturističke poteze, a kako vrijeme odmiče, sve je manje onih spremnih da rizikuju vlastitu budućnost za interese političke elite.

Uloga SIPA-e i Darka Ćuluma

Još jedan ključni akter u ovoj situaciji jeste Darko Ćulum, bivši direktor SIPA-e, koji je podnio ostavku, ali nije imenovao svog nasljednika. Ova odluka je dodatno zakomplikovala funkcionisanje državne agencije, jer nije jasno ko trenutno upravlja njenim operacijama. Vasković naglašava da je Ćulum već počinio krivična djela jer je opstruisao sprovođenje sudskih odluka i trebalo bi da odgovara za takve postupke.

Njegovo hapšenje bio bi snažan signal da institucije BiH imaju kapacitet da se obračunaju s onima koji urušavaju pravni poredak. Ipak, za sada se ne vidi politička volja da se taj korak preduzme. Savjet ministara BiH bi se trebao izjasniti o njegovoj ostavci, ali ostaje pitanje da li će ona biti prihvaćena ili će se koristiti kao sredstvo daljeg odlaganja akcija protiv njega.

Završni komentari

Kako se politička i pravna drama oko Dodika, Viškovića i Stevandića nastavlja, jasno je da su sigurnosne i pravosudne institucije BiH stavljene na ozbiljan test.

Ključni izazov leži u tome što je mreža podrške optužnicima i dalje jaka unutar određenih državnih i entitetskih struktura, što im omogućava da izbjegnu odgovornost. Međutim, kako se situacija razvija, postaje očigledno da se obruč steže i da je pitanje vremena kada će pravda dostići sve one koji su doprinijeli urušavanju pravnog poretka u BiH.

Dodik, Višković i Stevandić možda još uvijek nisu iza rešetaka, ali kako pravni procesi napreduju, izgleda da se njihove opcije polako sužavaju. U konačnici, Vaskovićeva analiza pokazuje da hapšenja nisu više samo hipotetička mogućnost već realnost koja će se prije ili kasnije dogoditi.