10 razloga zbog kojih je šah dobar za zdravlje

Najčešće poznat kao igra za one intelektualno nadarene, šah je najbolji sport za vježbanje najbitnijeg organa u našim tijelima: mozga. Popularizovao ga je šahovski velemajstor Bobi Fišer tokom 1950-ih i 1960-ih godina, ali igra se i dalje uveliko igra širom svijeta, i to ga igraju i mladi i stari. Igranje šaha vam možda neće uvećati biceps, ali dugoročno, vaše mentalno zdravlje će se itekako poboljšati, a zdrav i briljantan um je jedna od najboljih stvari koje možete pokazati drugima!

Pomaže razvoju i rastu mozga

Igre poput šaha, koje stimulišu mozak, potpomažu rastu dendrita, tijela koja šalju signale iz nervnih ćelija mozga. Sa više dendrita, neuralna komunikacija unutar mozga se poboljšava i ubrzava. Gledajte na svoj mozak kao procesor računara. Drvolike grane dendrita bacaju signale koji komuniciraju sa drugim neuronima, što tjera taj komjuterski procesor da radi brzo i kvalitetno. Interakcija sa ljudima u izazovnim aktivnostima takođe pospješuje rast dendrita, a šah je savršen primjer toga.

Trenira obje strane mozga

Njemačko istraživanje je pokazalo da kad su šahiste tražili da identifikuju šahovske pozicije i geometrijske oblike, i lijeva i desna hemisfera mozga su bile vrlo aktivne. Njihova brzina reakcije na jednostavne oblike je bila ista, ali stručnjaci su koristili obje strane svog mozga da bi što prije odgovorili na pitanja o šahovskim pozicijama.

Podiže IQ

Da li pametni ljudi igraju šah, ili igranje šaha čini ljude pametnijima? Najmanje jedno istraživanje je pokazalo da igranje šaha zapravo može podići IQ osobe koja ga igra. Istraživanje provedeno nad 4.000 venecuelanskih studenata proizvelo je značajan porast u broju ostvarenih IQ poena, i kod djevojaka i kod muškaraca, i to nakon četiri mjeseca igranja šaha. Stoga, zgrabite šahovsku tablu i poboljšajte svoj IQ!

Pomaže sprečavanju Alchajmerove bolesti

Kako starimo, bitno nam je da mozak ima neku aktivnost, kao što je to potrebno za bilo koju grupu mišića, da bi je održali zdravom i vitkom. Skorašnja studija je otkrila da ljudi koji imaju više od 75 godina koji  se bave aktivnostima koje uključuju mozak, poput šaha, imaju manju šansu da razviju demenciju od njihovih savremenika koji se ne bave šahom ili drugom sličnom aktivnošću. Ako ne koristimo mozak, izgubićemo ga. To je zaista istina, i mozak koji se ne koristi zaista gubi snagu. Još jedan od razloga zašto treba igrati šah nakon 75. godine.

 Poboljšava kreativnost

Igranje šaha oslobađa u vama kreativnu stranu, originalnost, jer aktivira i desnu i lijevu stranu mozga, a desna strana mozga je zaslužna za kreativnost.

Poboljšava vještine rješavanja problema

Partija šaha zahtijeva brzo razmišljanje i rješavanje problema kako se pojavljuju, jer protivnik stalno mijenja uslove i parametre. Oni koji igraju šah obično imaju bolje rezultate na fakultetu i u standardizovanim testovima, u poređenju sa onima koji to ne rade.

Uči nas planiranju i predviđanju

Jedan od zadnjih dijelova mozga koji se razvijaj tokom adolescencije je prefrontalni korteks, područje odgovorno za prosuđivanje, polaniranje i samokontrolu. Igranje šaha zahtijeva strateško i kritičko razmišljanje, potpomaže razvoju prefrontalnog korteksa i pomaže tinejdžerima da donose bolje odluke u svim sferama života, i izvlači ih od pravljenja neodgovornih i riskirajućih grešaka.

Poboljšava čitanje

Rezultati istraživanja pokazuju da šah poboljšava čitanje, odnosno da učenici koji igraju šah bolje čitaju od onih koji ga ne igraju.

Poboljšava pamćenje

Šahisti znaju da igranje šaha poboljšava pamćenje, uglavnom zbog kompleksnih pravila koja morate zapamtiti, kao i potrebe da se pozivaju informacije kada želimo da izbjegnemo greške koje smo već nekad napravili i radi prisjećanja igračkog stila protivnika. Dobri šahisti imaju odlično pamćenje. Čak oni koji ne igraju šaha, ako to krenu da rade, razviće bolje pamćenje.

Potpomaže oporavku od srčanog udara ili invaliditeta

Šah razvija motorne sposobnosti kod osoba sa invaliditetom, ili kod ljudi koji su doživjeli srčani udar. Ovaj oblik rehabilitacije zahtijeva pomjeranje šahovskih figura u svim smjerovima (naprijed, nazad, dijagonalno) što razvija pacijentove motorne sposobnosti,  a mentalni trud uložen u igranje šaha potpomaže kongitivnim i komunikacijskim vještinama. Igranje šaha takođe potpomaže koncentraciju i smirivanje, tako da se pacijenti lakše opuste, pogotovo ako imaju određene nivoe stresa.