Zanimljivosti

Koliko stresa je previše

Hronični stres je kao čudovište koje se sakriva ispod vašeg kreveta (i to ako krevet predstavlja zdrav način života) koji prouzrokuje upale, remeti ciklus spavanja i dovodi do nagomilavanja tjelesne težine, sve to kada ga pustite da radi šta hoće od vas.

Nije problem u kratkoročnom stresu koji se pojavljuje kao neko uzbuđenje prije velikog sastanka ili prvog dejta, a čak bi mogao biti i koristan. Stres može biti prilika za lični razvoj. Ako se upitate: kakva je mogućnost za razvoj u ovim slučajevima i šta učimo od toga, to može da, na određeni način, transformiše stres. Čak iako prolazite kroz nešto teško, još uvijek možete razviti neke vještine i osobine koje će vam pomoći u budućnosti.

Ključ korištenja stresa u pozitivne svrhe je mogućnost uočavanja razlike između akutnog (kratkoročnog) stessa i hroničnog (dugoročnog, istrajnog) stresa, i morate znati kako se izboriti sa ovim zadnjim.

Razlika između akutnog i hroničnog stresa

Ovo je primjer toga kako znojenje oko malih stvari može biti dobro. Vježba je dobar primjer kada je akutni stres dobar za tijelo. Pomaže da podignemo nivo energije i čini naše tijelo i um otpornijima, i navikava ih da bolje reaguju u kratkim stresnim situacijama.

Kao i svakodnevna vježba, bilo da je u pitanju 10 minuta ili sva sata, akutni stres uvijek ima jasan kraj. Akutni stres je kada imamo određenu situaciju kojoj tačno znamo uzrok i način da je prevaziđemo, ali kada se riješimo te situacije, znamo odgovor i znamo rješenje po pitanju rješavanja kratkoročnog stresa. Recimo da smo nervozni zbog ozbiljnog razgovora koji moramo da obavimo sa najboljim prijateljem ili partnerom. Ako nakon tog razgovora zajedno odemo na kafu, taj stres neće uticati na naše zdravlje.

U drugu ruku, hronični stres dolazi od situacije koja se odvija duži vremenski period i nema prost način kako da je se riješimo. Tako da, na primjer, ako naš razgovor krene po zlu i to se pretvori u veliku svađu i raskol, gdje potrošimo sedmice ili mjesece, onda je u pitanju dugoročni, hronični stres. Tada se znojimo, umaramo, premišljamo o stvarima koje su rečene, i pitamo se da li ćemo moći popraviti prijateljstvo ili vezu, i čak nećemo zbog toga moći ni pravilno spavati.

Po pitanju prelaska kratkoročnog stresa u dugoročni, nakupljanje previše akutnog stresa povrh sebe može ga pretvoriti u hronični. Na primjer, ako uporno provodimo dane razmišljajući o stresnim stvarima, nemogućim rokovima, porodičnim obavezima i društvenim medijima, to može da postane problem, jer naše tijelo nikad neće imati priliku da se oporavi i vrati u normalno stanje.

„Savršeni“ nivo stresa

Stoga, kako planirate da budete na sredini, tj. da imate „zdrav nivo“ stresa, bez da pređete u težu kategoriju, kada se nad stresom izgubi potpuna kontrola i on postane dugoročni, hronični stres?

Najbolje bi bilo kada bi na stres gledali kao poziv da uradite nešto. Savršena doza stresa je kada se osjećate aktivnima, motivisanima i zagrijanima da se izborite sa situacijom, ali ako je u pitanju situacija sa kojom se možete izboriti i koja nešto promijeni kao rezultat vašeg truda.

Ako osjećate da dolazite do tog nivoa stresa da ga viđe ne možete kontrolisati, razmislite o toj stvari ili situaciji koja vas stresira, i pokušajte da razmotrite koje aspekte tog uzroka možete da kontroliđete, a koje ne možete. Onda uložite veći trud i energiju u onaj dio koji možete da kontrolišete, i nemojte da žalite za onim dijelom koji je van vaše kontrole, koji ne možete da iskontrolišete. Sudite sebi prema vašem trudu, ne prema stvarima koje su van vaše kontrole.

Leave a Reply