DURATOVIĆ SMIRUJE TENZIJE: MUP RS-a nema snagu suprotstaviti se državi

Kada će se osobe s potjernice, bjegunci i slobodni pritvorenici Milorad Dodik, Radovan Višković i Nenad Stevandić konačno naći iza rešetaka? Koliko dugo MUP Republike Srpske može pružati zaštitu ovoj trojici i postoji li stvarna mogućnost da se suprotstavi državi i njenim sigurnosnim agencijama? Da li su optuženi spremni angažovati kriminalne strukture kako bi izbjegli hapšenje? Gdje leži moć Suda i Tužilaštva Bosne i Hercegovine, a gdje se nalazi slabost secesionista? Kakav je život povratnika u RS-u nakon državnog udara i pokušaja urušavanja ustavnog poretka? Na ova, ali i mnoga druga ključna pitanja, odgovara Mirsad Duratović, potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske, u intervjuu za Mrežu.

Osvrćući se na raspisivanje centralne potjernice za Stevandićem, Viškovićem i Dodikom, Duratović je izrazio uvjerenje da će institucije Bosne i Hercegovine obaviti posao koji im je povjeren te da će pravda u konačnici biti zadovoljena.

„Država i njene institucije imaju zadatak da osiguraju provođenje zakona i mislim da će one taj posao privesti kraju u skladu s pravnim normama i procedurama. Ove osobe će, prije ili kasnije, odgovarati za svoja djela“, rekao je Duratović.

Na pitanje o trenutnom boravištu bjegunaca, kazao je:

„Prema dostupnim informacijama, Stevandić je proteklog vikenda boravio u Beogradu. Ako se nije vratio u Bosnu i Hercegovinu, jasno je da neće moći legalno preći granicu jer je Granična policija BiH obavezna da ga uhapsi. Ipak, znamo da se u ovoj zemlji, nažalost, još uvijek može ulaziti i izlaziti izvan zvaničnih graničnih prelaza.“

Pozvao je sve optužene da se odazovu pozivima pravosudnih institucija i da prestanu uvući druge u svoje lične probleme.

Komentarišući Dodikovu najavu o formiranju posebne granične policije RS-a, Duratović je naglasio da bi to bio još jedan neustavan čin i direktan udar na pravni poredak Bosne i Hercegovine.

„Svaka samoinicijativna uspostava parainstitucija na teritoriji Bosne i Hercegovine predstavlja čin destabilizacije i neustavno djelovanje koje se ne može tolerisati“, naglasio je.

Na pitanje koliko dugo MUP RS-a može štititi ovu trojicu od hapšenja, odgovorio je:

„To je izuzetno teško pitanje. U teoriji, MUP RS-a može pružati zaštitu određen vremenski period, ali pitanje je koliko su pripadnici te institucije spremni da se otvoreno sukobe s državnim policijskim agencijama, EUFOR-om i NATO snagama. Smatram da u samom MUP-u RS-a postoje ljudi koji su svjesni ozbiljnosti situacije i da nisu svi spremni žrtvovati svoj profesionalni integritet i sigurnost radi političkih ambicija nekolicine pojedinaca.“

Duratović je također upozorio na mogućnost angažovanja privatnih ili kriminalnih struktura radi zaštite optuženih:

„Postoji realna mogućnost da se unutar MUP-a RS-a nalaze osobe koje formalno nisu dio službe, već su angažovane kao privatna zaštita ili čak plaćenici. Svako ko se nalazi na potjernici koristi sve moguće načine da izbjegne hapšenje, pa nije isključeno da se u ovoj situaciji angažuju i neformalne strukture.“

Komentarišući novi ustav RS-a, Duratović je istakao da on slijedi ideološku matricu iz prvih dana stvaranja entiteta:

„Ovaj ustav nastavlja ideju koju je još devedesetih postavio Radovan Karadžić. Prva rečenica prvog ustava RS-a glasila je: ‘Republika Srpska je država srpskog naroda’. Danas se ponavlja isti narativ, s ciljem da se Bošnjaci i Hrvati koji su ostali u RS-u izbrišu iz institucija i društvenog života. Ne može se nakon etničkog čišćenja i genocida reći – sad ćemo igrati demokratiju. To nije moguće.“

Osvrnuo se i na moguće posljedice donošenja tog ustava:

„Prema prijedlogu, građani RS-a bi imali državljanstvo RS-a i Srbije, ali ne i Bosne i Hercegovine. Zamislite situaciju u kojoj neko sutra izgubi bh. državljanstvo samo zato što živi u Prijedoru. To je pravno i politički neizvodivo.“

Govoreći o životu povratnika u RS-u, istakao je da su ratne traume i dalje prisutne:

„Ljudi koji su prošli logore, etničko čišćenje i gubitak članova porodice još uvijek osjećaju strah. Kada im kažete da neće biti rata, oni se prisjećaju 1992. godine, kada su im isto to govorili. Ne treba širiti paniku, ali treba biti realan – današnji odnosi snaga, politički ambijent i međunarodne okolnosti nisu isti kao devedesetih. JNA više ne postoji, a kritična masa u narodu za bilo kakav sukob nije prisutna. Oni koji po društvenim mrežama huškaju i mašu zastavama nisu ti koji će donijeti odluke na terenu.“

Duratović je zaključio da je pravosudni sistem Bosne i Hercegovine postupao ispravno i promišljeno:

„Niko nije vjerovao da će protiv Dodika biti podignuta optužnica, a sada imamo ne samo optužnicu već i potjernicu. Institucije djeluju korak po korak, bez pravnih propusta, kako bi se osiguralo da odgovorni budu privedeni pravdi. Sud i Tužilaštvo BiH pažljivo vode ovaj proces i siguran sam da će pravda u konačnici pobijediti.“