Da li treba da postanemo vegetarijanci?

Meso može biti otrovno

Uz to što izazivaju bolesti srca i rak životinski proizvodi takođe sadržavaju štetne supstance – uključujući bakterije, arsen, diokside, te živu – što može utjecati na naše zdravlje kako kratkoročno tako i dugoročno. Svake godine u SAD-u zabilježeno je 75 miliona slučajeva trovanja hranom, od kojih je 5.000 slučajeva fatalno. Prekomjerna upotreba antibiotika u fabričkim pogonima uzrokovala je da mnoge bakterije koje se mogu pronaći na životinjskom tkivu postanu otporne na antibiotike. Naučnici sa Johns Hopkins Bloomberg School of Public Health su nedavno izvijestili kako je 96% pilećeg mesa Tyson onečišćeno opasnim bakterijama roda campylobacter, otpornima na antibiotike. U studiji Ministarstva poljoprivrede SAD-a naučnici su otkrili kako je 66% stočnog mesa onečišćeno mikrobima otpornima na antibiotike. Nedavno izvješže General Accounting Office SAD-a upozorava: “Bakterije otporne na antibiotike su prenesene sa životinja na ljude, te mnoge od studija koje smo proveli potvrđuju da ovaj prijenos dovodi do ozbiljnih rizika za ljudsko zdravlje.

Nije neuobičajeno ni da farmeri dodaju arsen hrani za piliće kako bi se uništili paraziti, pri čemu dio arsena ostaje u životinjskom mesu. Jedna je studija USDA zaključila: “Jedenje 2 unce piletine po danu – ekvivalent trežine do polovine prsa bez kostiju – izlaže konzumenta dozi od 3 do 5 mikrograma neorganskog arsena, najtoksičnije forme tog elementa.”

Dnevna izloženost niskim dozama arsena može prouzročiti rak i ostale oblike bolesti kod ljudi. Riblje meso takođe nije zdrava hrana. Poliklorirani bifenili (PCB), nusproduktni industrijski spojevi koji se mogu pronaći u okolišu, prouzrokovali su rak kod životinja, te probleme sa kožom i oštećenja jetre kod ljudi. Otkriveno je da riblje meso sadrži nivoe PCB-a koje su na hiljadu puta više od onih u vodi u kojoj žive. Naučnici na univerzitetu Ilinois su otkrili da oni koji se hrane ribom i imaju visok nivo PCB-a u krvi imaju problema sa prisjećanjem na informacije koje su naučili samo 30 minuta ranije. Riba takođe u sebi akumulira metil-živu u svojem tijelu, te su trudnice i djeca upozoreni da ne jedu ribu koja može sadržavati visok nivo ovog toksičnog jedinjenja.

Industrijski uzgoj nanosi štetu životinjama

Životinje su mnogo inteligentnije i kompleksnije nego što to većina ljudi shvata, te naučnici pružaju sve više dokaza za ovo. Prema naučnicima krave uživaju u intelektualnim izazovima i osjećaju uzbuđenje kada upotrebljavaju svoj intelekt kako bi prevazišli teškoće. Dr. Donald Broom, profesor na univerzitetu Cambridge, kaže da kada krave otkriju rješenje problema “moždani valovi pokazuju njihovo uzbuđenje, otkucaji srca se ubrzavaju, a poenek čak i skaču u zrak. To nazivamo njihovim eureka trenutkom.” Naučnici s Cambridgea takođe su otkrili da svinje imaju kognitivne sposobnosti trogodišnjeg ljudskog djeteta. Biolozi su pisali u časopisu Fish and Fisheries kako su ribe “iskusne u socijalnoj inteligenciji, te se koriste makijavelijanskim strategijama manipulacije, kazne i pomirbe, pokazujući stabilne kulturne tradicije, te sarađujući kako bi uočile predatore, te ulovile hranu.” Pilići uspostavljaju prijateljstva i socijalnu hijerarhiju, prepoznaju jedni druge, razvijaju društvenu hijerarhiju, te čak imaju i kulturološko nanje koje prenose između generacija.

Gotovo sve životinje koje se uzgajaju za prehranu u SAD-u danas provode svoj život u pogonimaindustrijskog uzgoja. Te životinje, koje osjećaju bol i strah na jednak način kao i psi i mačke koji s nama žive, su odvojene od svojih obitelji, te su u hljadama nagurana u prljava skladišta. One su osakaćene bez upotrebe ublaživača bli, te lišene svega što je za njih normalno – ne dozvoljava im se da vide sunce ili udišu svježi zrak sve do dana na koji su prisiljene da uđu na vozila koja ih voze prema klaonici. Na mjestu ubijanja mnoge životinje su u potpunosti svjesne, te se bore da pobjegnu dok su njihove utrobe razrezane, a neke su i dalje svjesne dok se njihova tijel akomadaju ili dok se uranjaju u tankove kupuće vode.

Industrijski uzgoj nanosi štetu našem planetu

Uzgajanje životinja zbog hrane zahtjeva orgomne količine resursa. Od sve poljoprivredne zemlje u SAD-u 80% se iskorištava za uzgoj životinja radi prehrane, te za uzgoj sjemena za njihovu prehranu – to čini gotovo polovicu mase zemlje južnijih 48 država. Pilići, svinje, stoka i druge životinje koje se uzgajaju radi prehrane su osnovni konzumenti polovice sve vode u SAD-u.

Svakog dana industrijski uzgoj stvara milijarde funti gnojiva koje završava u jezerima, rijekama te pitkoj vodi. Uzgojene životinje stvaraju oko 130 puta više izlučevina nego što to čini cijela ljudska populacija SAD-a. 87.000 funti otpada u sekundi! Kalifornijska studija je otkrila kako jedna krava muzara “oslobađa 19.3 funti promjenjivih organskih spojeva u godini, što čini muzare najvećim izvorom plina koji stvara smog, nadmađujući kamione u putničke automobile.”