Doktorka otkrila koji sastojak se obavezno dodaje u pasulj da ne bi nadimao: NIKAKO ga ne potapajte u vodu, već…
Pasulj, poznat i kao grah, ima važno mjesto u srpskoj i balkanskoj kuhinji. Ovo jelo je popularno zbog svog bogatog okusa i hranjivih svojstava, ali i zbog svoje svestranosti u pripremi.
Pasulj je oduvijek omiljena namirnica među srpskim narodom i zauzima posebno mjesto u tradicionalnoj kuhinji. Bilo da se priprema vojnički pasulj ili posna prebranac, ovaj sastojak ima istaknuto mjesto u svakodnevnim obrocima. Ipak, njegova priprema može biti izazov jer mnogi imaju vlastite metode kako bi jelo bilo što ukusnije. Iako je pasulj omiljen, važno je napomenuti da kod nekih ljudi može izazvati probavne smetnje zbog prisustva tvari zvane fitinska kiselina.
Fitinska kiselina, prisutna ne samo u pasulju, već i u drugim mahunarkama, orašastim plodovima, žitaricama i sjemenkama, može ometati apsorpciju ključnih minerala u organizmu. Vezuje se za minerale poput magnezija, bakra, joda, željeza i cinka, sprečavajući njihovu pravilnu apsorpciju. Zbog toga tijelo gubi važne elemente, što može dovesti do nedostatka minerala, što pak slabi imunološki, probavni i mišićno-koštani sustav.
Endokrinologinja Zuhra Pavlova, prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), ističe da fitinska kiselina može biti jedan od glavnih uzroka anemije izazvane nedostatkom željeza, posebno kod vegetarijanaca. Namirnice poput graha, leće i soje, kao i žitarice poput pšenice, riže i zobi, sadrže velike količine ove kiseline, a isto vrijedi i za orašaste plodove poput badema, lješnjaka i oraha. Sjemenke poput suncokretovih, bučinih i sezamovih također su bogate fitinskom kiselinom, što može predstavljati izazov za tijelo.
Ipak, Pavlova naglašava da ove namirnice ne bi trebalo izbaciti iz prehrane jer su bogate vlaknima i esencijalnim nutrijentima. Postoji nekoliko načina za smanjenje količine fitinske kiseline u hrani, a jedna od glavnih metoda je toplinska obrada. Pečenje i kuhanje smanjuju njen nivo za oko 30 do 35 posto, dok je namakanje namirnica u vodi najefikasniji način za neutralizaciju kiseline.
Namakanje hrane zahtijeva određeno vrijeme – na primjer, smeđa riža se treba namakati 12 sati, zobene pahuljice 10 do 12 sati, dok bijela riža zahtijeva devet sati. U vodu se može dodati malo octa ili limunovog soka kako bi se poboljšali rezultati. Sirutka također pomaže smanjenju fitinske kiseline, a klijanje graha i žitarica može smanjiti njen nivo za oko 50 posto. Kombinacija tehnika poput namakanja, kuhanja i pečenja rezultira najvećim smanjenjem ove supstance.
Tradicionalna medicina i fitoterapija prepoznaju vrijednost mahuna graha u regulaciji probave. Zbog antioksidativnih svojstava, mahune graha mogu pomoći u prevenciji raka debelog crijeva i jednjaka, te smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti. Također, grah ima hipoglikemijska svojstva koja pomažu regulaciji šećera u krvi, a koristi se i u programima mršavljenja zbog povoljnog učinka na metabolizam.
Osim toga, mahune graha jačaju koštani sustav zbog prisustva silicijevih soli i ublažavaju reumatske bolove zahvaljujući protuupalnim svojstvima. Diuretička svojstva pomažu u smanjenju edema povezanih s gihtom i urinarnom litijazom, te pridonose smanjenju visokog krvnog pritiska. Sve ove karakteristike čine pasulj izuzetno korisnim za zdravlje, uz pravilnu pripremu i obradu.
