Ishrana teško pokretnih bolesnika
Povrće, voće i kašasta hrana su bitni u jelovniku osoba koje su zbog bolesti primorane da leže.
Teško pokretni i nepokretni bolesnici imaju dosta zdravstvenih tegoba, pa se često dešava da ne razmišljaju o tome šta i u kojoj mjeri treba da jedu. Kako bi se lakše izborili sa svim mogućim komplikacijama, važno je i da imaju pojačanu i raznovrsnu ishranu, sa puno vitamina i minerala, koja im može pomoći da očuvaju snagu i ubrzaju oporavak.
Prema riječima stručnjaka, za svaku grupu pacijenata treba odrediti poseban režim ishrane. Uz konsultacije fizijatra i fizioterapeutra, obavezno je svakodnevno sprovoditi preporučene vježbe.
Većina bolesnika je u mogućnosti da izvodi bar neke pokrete, a to je izuzetno važno: brži je oporavak, poboljšava se cirkulacija, čuva se pokretljivost zglobova, jačaju se mišići, povećava se kalorijska potrošnja, poboljšava raspoloženje i san. Bolesnici koji su vezani za krevet često namjerno smanjuju unos tečnosti kako bi izbjegli neprijatnosti koje su povezane sa korišćenjem sudova za mokretnje u krevetu ili pak promjenom pelena. ovo je veoma štetno tokom cijele godine, a posebno u ljetnim mjesecima. Bolesnici koji ne unose dovoljno tečnosti lako dehidriraju, a to se negativno odražava na rad mozga i uopšte svih organa, a takođe je povećan rizik za infekcije mokraćnih puteva. Preporučuje se dnevni unos od šest do osam čaša tečnosti, a u ljetnim mjesecima i kod povišene temperature i veće količine. Treba piti higijenski ispravnu vodu za piće, biljne čajeve, limunadu, nemasno mlijeko i jogurt.
Savjetuje se kako treba da izgleda ishrana nekoliko grupa nepokretnih i slabo pokretnih bolesnika koji imaju sljedeća oboljenja:
Prelomi i povrede zglobova
Kod ove grupe pacijenata znatno treba smanjiti kalorijski unos, odnosno količinu slatkiša i sokova, tijesta, peciva, masnoća, namaza. Neophodno je izbaciti pohovane i pržene namirnice. Kako bi se obezvijedilo dovoljno kalcijuma koji je potreban za optimalno zarastanje preloma, savjetuje se unošenje najmanje do tri porcije nemasnih mliječnih proizvoda. Jedna porcija treba da sadrži 250 mililitara mlijeka i jogurta do jedan odsto mliječne masti ili 50 do 100 grama nemasnih sireva.
Kako bi se obezbijedilo dovoljno bjelančevina, treba unositi dovoljno ribe, bjelance od kuvanog jajeta i mršava mesa (piletina, ćuretina, teletina, junetina). Umjesto toga, obrok može da sadrži odgovarajuće količine mahunarki (grah, sočivo, soja).
U ovakvim situacijama treba jesti raznovrsno povrće i voće, u obliku salata, čorbi i variva.
U takvim uslovima često dolazi do povećane gojaznosti, pa se neki od nepokretnih bolesnika u periodu od jedne do dvije godine ugoje i 50 kilograma.
Multipla skleroza, Alchajmerova i Parkinsonova bolest
Ovi bolesnici imaju tešoća sa nabavkom i spremanjem hrane. U odmakloj fazi bolesti oni ne mogu sami da se hrane, pa je zato njihova ishrana često neadekvatna i bolesnici gube na težini, a što dodatno pogoršava tok bolesti.
Potrebno je ovim pacijentima obezbijediti pomoć pri nabavci, spremanju i hranjenu bolesnika i davati im češće, manje i kaloričnije obroke. Treba biti strpljiv u hranjenu bolesnika i davati im češće, manje i kaloričnije obroke. Treba biti strpljiv u hranjenju ovih bolesnika. Ukoliko bolesnici imaju problem sa noćnim umokravanjem, treba im smanjiti količinu tečnosti prije spavanja. Ukoliko je potrebno, treba im davati vitaminsko-mineralne suplemente.
Moždani udar
Pacijentima treba prije svega obezbijediti adekvatan unos tečnosti i hrane i spriječiti da imaju gubitak kilograma.
Kod problema sa gutanjem, davati im hranu koja je pasirana i izbjegavati služenje bistre tećnosti. Često im je potrebna dodatna nutritivna potpora sa preparatima za takozvanu enteralnu ishranu, a ponekad je neophodna i parentalna ishrana (davanje hranljivih materija direktno u krvotok).
