Nova pravila za slovenske penzionere: U penziju sa 67 godina osim ako ispunjavate ove uvjete

Vlada i socijalni partneri postigli su dogovor o nacrtu penzione reforme, koji je sada u javnoj raspravi. Prema predloženim izmjenama, od 2028. godine postupno će se povećavati starosna granica za odlazak u penziju i produžiti period obračuna penzione osnove.

Postepeno povećanje starosne granice

Od 2028. godine, starosna granica za odlazak u penziju povećava se za dvije godine:
• Osobe s 40 godina penzionog staža (bez dokupa) umjesto sa 60 godina, moći će se penzionisati sa 62 godine.
• Osobe s najmanje 15 godina osiguranja umjesto sa 65, moći će se penzionisati sa 67 godina.

Prelazni period trajat će do 2034. godine. Međutim, uslov penzionog staža ostaje isti – za penziju sa 62 godine potrebno je imati 40 godina staža, a za penziju sa 67 godina najmanje 15 godina osiguranja.

Moguća smanjenja starosne granice

Starosna granica mogla bi se smanjiti u sljedećim slučajevima:
• Briga o djetetu – Žena koja se brinula o djetetu rođenom ili usvojenom s državljanstvom EU-a može ranije u penziju. Ako je otac koristio duže roditeljsko odsustvo, on može ostvariti ovu povlasticu.
• Obavezna vojna služba – I muškarci i žene koji su služili vojni rok imaju pravo na smanjenje starosne granice.
• Rani ulazak u osiguranje – Ako je osoba počela raditi prije navršene 20. godine života, može ranije ostvariti pravo na penziju (ranije je granica bila 18 godina).

Promjene u obračunu penzije

Od 2035. godine penziona osnova će se računati na osnovu 40 najpovoljnijih uzastopnih godina staža (umjesto sadašnjih 24 godine), pri čemu će se izračuna izostaviti pet najmanje povoljnih godina.

Procent obračuna penzione osnove također se povećava:
• Za 40 godina penzionog staža procenat raste sa sadašnjih 63,5% na 70% u 2035. godini.
• Za 15 godina osiguranja procenat će biti 30%, uz dodatnih 1,6% za svaku dodatnu godinu osiguranja.

Oni koji nastave raditi nakon ispunjenja uslova za punu penziju dobit će dodatne povlastice:
• U 41., 42. i 43. godini staža penzija će rasti za 1,5% svake pola godine.
• Za 41 godinu staža penzija će biti 73%, a za 43 godine staža 79%.

Roditelji koji nisu koristili pravo na sniženje starosne granice zbog brige o djetetu moći će umjesto toga ostvariti pravo na povećani obračunski procenat penzije.

Novi model usklađivanja penzija

Penzije će se od 2026. do 2030. godine usklađivati 50% prema rastu plata i 50% prema rastu troškova života. Nakon 2031. godine, sve veći značaj imat će inflacija, a sve manji rast plata, tako da će 2040. godine usklađivanje penzija zavisiti 80% od rasta troškova života i samo 20% od rasta plata.

Dodatna novčana pomoć penzionerima

Godišnji dodatak (13. penzija)
• Penzioneri s primanjima do 710 eura dobit će 470 eura dodatka.
• Oni s penzijom od 710 do 850 eura dobit će 330 eura, a oni između 850 i 1010 eura 270 eura.
• Za penzije između 1010 i 1210 eura dodatak će iznositi 220 eura, dok će oni s penzijom iznad 1210 eura dobiti 160 eura.

Invalidi s primanjima do 1010 eura dobit će 270 eura, oni s primanjima do 1210 eura 220 eura, a iznad tog iznosa 160 eura.

Uvođenje božićnice

Od 2026. godine uvodi se zimski dodatak ili božićnica:
• Već ove godine biće isplaćena u iznosu od 150 eura.
• Do 2030. godine iznosit će 250 eura i bit će isplaćivana uz novembarsku penziju.

Povećanje invalidskih penzija

Od 1. januara 2026. godine najniža invalidska penzija povećava se sa 41% na 50% penzione osnove.

Prava na invalidsku penziju će se i dalje računati uz takozvanu prištetu dobu, odnosno period između nastanka invalidnosti i određene starosne granice. Sada će se uzimati u obzir dvije trećine perioda između nastanka invalidnosti i 67. godine života.

Doprinosi ostaju isti

Visina doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje ostaje nepromijenjena:
• Za poslodavce: 8,85%.
• Za radnike: 15,50%.

Ove reforme imaju za cilj osigurati dugoročnu održivost penzionog sistema, ali istovremeno donose značajne promjene u uslovima za odlazak u penziju i način obračuna penzija.