Masnoće ugrožavaju srce

Opasnost po zdravlje nastaje kada se nivo holesterola povećava u cirkulaciji, a uzrok su velike količine masti u ishrani.

Ishrana, povećane količine masti u krvi, visok krvni pritisak, šećerna bolest, pušenjem previše kilograma u odnosu na težinu i godine koje imamo, uz našu genetiku, pol i stresni način života – složeni su dio formule čiji je rezultat ateroskleroza. Bolest suženja ili zakrčenja krvnih sudova, zbog kojih srce, mozak, bubrezi i svaki drugi organ ne dobija dovoljno hrane, pa pati i odumire, bilo bi najjednostavnije medicinsko pojašnjenje ove bolesti.

Doktori godinama objašnjavaju koliko zdravlje naše nacije ugrožava, prije svega, način ishrane i specifičnosti naše kuhinje.

Danas je poznato da 50 odsto ljudi umire od oboljenja srca i krvnih sudova. U našoj zemlji taj procenat je čak i veći. U osnovi ovih kardiovaskularnih oboljenja, skoro u 90 odsto slučajeva leži ateroskleroza sa svojim posljedicama.

Visok holesterol je najvažniji faktor rizika za nastanak ateroskleroze, oštećenja krvnih sudova, a posljedica su oboljenja srca, moždane i bubrežne cirkulacije, oštećenja krvnih sudova u cjelini. Najvažnije smetnje su oštećenje srca i mozga.

Pogrešno je reći da postoje dvije vrste holesterola – dobar i loš, mada su se ti termini odomaćili. Treba znati da su masti hemijske materije, nerastvorljive u vodi, pa tako holesterol i druge masti ne mogu da postoje u krvi same za sebe nego se vezuju za određenu bjelančevinu. Taj kompleks masti i bjelančevina naziva se lipoprotein. Njih ima nekoliko kategorija, a običnom svijetu najpoznatiji su LDL “štetni” i HDL “dobar” holesterol. LDL su lupoproteinske čestice koje učestvuju u metabolizmu masti, zapravo prenose holesterol i druge lipide od jetre do ćelija organizma, a HDL su čestice koje učestvuju u povratku holesterola od ćelija organizma ka jetri. Ako je veća koncentracija HDL čestica, veći je i povratak holesterola nazad u jetru, što je dobro, jer se onda velikim dijelom pretvara u žučne kiseline i eliminiše iz organizma preko žuči i ne nagomilava se na krvnim sudovima kao LDL čestice.

Doktori ističu da bez masti nema života. Riječ je o dvije grupe masti. Jedno je holesterol, a drugo su trigliceridi. Holesterol ima veoma važnu ulogu u organizmu, jer ulazi u sastav svih ćelijskih opni, a jedan dio holesterola je preteča za stvaranje steroidnih hormona. Trigliceridi su depo energije. Kada holesterol postaje uzrok bolesti, to smo pitali stručnjake.

Rekli su nam da opasnost po zdravlje nastaje kada se povećavaju količine holesterola u cirkulaciji, a mogu se povećati zbog primarnog poremećaja metabolizma ili, u većem broju, zbog unosa velike količine masti u ishrani. Trigliceridi se uvećavaju kada je veliki unos koncentrovanih ugljenih hidrata – šećera.

Naša tradicionalna ishrana ima nepovoljan uticaj na neke hronične poremećaje i oboljenja, a naročito na povećanje krvnih lipida, holesterola i drugih masnih materija. Međutim, kada je holesterol veoma visok, samo korekcija ishrane nije dovoljna.

Promjena načina ishrane kod ovih bolesnika je neophodna i ona je sastavni dio terapije, ali nije dovoljna. Od svih ljudi koji imaju visok holesterol, samo kod onih pacijenata sa manjim porastom ili gdje su greške u ishrani izražene, može se očekivati da će ishranom normalizovati i pojačanu fizičku aktivnost. Za veliki broj pacijenata to će biti dovoljno, ali ostaje jedan broj pacijenata gdje je porast holesterola veliki i gdje se radi o takozvanom primarnom poremećaju metabolizma. Tu se ne može samo od dijete očekivati veliki efekat u snižavanju vrijednosti.

Lijekovi koji snižavaju nivo holesterola su na prvom mjestu statini, a za snižavanje triglicerida su fibrati.