Zanimljive činjenice o Zemlji – saznajte nešto novo
Iako svi filmski hitovi govore o vanzemaljcima i njihovim čudnim planetama, naša planetica Zemlja može da se pohvali osobinama zbog kojih ćete samo zanijemiti. Znate li da Zemlja nema oblik lopte? Ili da se većina slatke vode nalazi na Antarktiku?
Ovo su samo neke od činjenica koje ćete sa zanimanjem pročitati o našoj miloj planeti:
Naša planeta se kreće ogromnom brzinom
To da se Zemlja okreće oko Sunca utvrđeno je već odavno, ali priznajte da niste znali kolika je to samo brzina: naša planeta taj put pređe brzinom od 107826 km/h. A vi i dalje mirno sjedite na kauču…
Zemlja je stara
Istraživači su izračunali starost Zemlje ispitujući najstarije stijene na planeti i meteorite koji su na njoj pronađeni (meteoriti i Zemlja su nastali u isto vrijeme, kada se Sunčev sistem formirao). Prema tim podacima, Zemlja je stara oko 4,54 milijardi godina.
Naš Mjesec se trese
Zemljin Mjesec izgleda prilično mrtav i neaktivan. Ali, zapravo, na Mjesecu takođe dolazi do zemljotresa, odnosno “mjesecotresa”. Potresi na Mjesecu su manje česti i intenzivni nego oni na Zemlji.
Do potresa dolazi zbog plimnih udara koji su u vezi sa promjenljivom razdaljinom između Zemlje I Mjeseca. Potresi na Mjesecu se dešavaju na velikim dubinama, otprilike na pola puta između njegove površine i središta.
Najtoplije mjesto na svijetu je u Libiji
Nagrada za najužarenije mjesto na svijetu ide El Aziziju u Libiji. Tamo je 13. septembra 1922. Godine izmjerena temperature od 57,8 stepeni Celzijusa. Moguće da se nekada dogodila i viša temperatura, ali ona nije zabilježena nikakvim uređajima.
Najhladnije mjesto je na Antarktiku
Nimalo ne iznenađuje da je najhladnija tačka na našoj planeti na Antarktiku, ali se ipak malo šokiramo kada čujemo koliko su tamo niske temperature. Zimi temperatura pada ispod 70 stepeni Celzijusa (73, da budemo precizniji).
Ipak, najniža temperatura ikada zabilježena na svijetu je izmjerena na stanici Vostok, kada je “uhvaćeno” promrzlih 89,2 stepeni Celzijusa 21. jula 1983. godine.
Zemlja je nekada imala dva mjeseca?
Našu planetu su nekada možda pratila dva lunarna pratioca. Taj drugi, mnogo manji mjesec, širine 1200 km, moguće da je kružio oko Zemlje prije nego što se zabio u ovaj veliki mjesec. Ovaj titanski sudar bi možda mogao da objasni zašto su dvije strane našeg Mjeseca toliko različite.
Najduži planinski lanac je Srednjookeanski greben
Kako biste našli najduži planinski lanac morali biste da pogledate dole, i to još dublje. Nazvan Srednjookeanski greben, ovaj podvodni lanac vulkana prostire se dužinom od 65000 km. Prosječna visina mu je 5,5 km iznad morskog dna.
Kada se lava izlije iz morskog dna, stvori se dodatna zemljana kora, zbog čega lanac postaje sve veći i širi se Zemljinom površinom.
Najveće žive strukture su koralni grebeni
Na koralnim grebenima naseljen je najveći broj živih vrsta po jednici površine u odnosu na bilo koji drugi ekosistem, po čemu su rame uz rame sa tropskim prašumama. Svi koralni grebeni zajedno čine najveću živu strukturu na Zemlji – zajednicu povezanih organizama – od kojih su neki vidljivi i iz svemira.
Najniža tačka na kopnu je Mrtvo more
Do najniže tačke na kopnu se vrlo lako može doći. Radi se o Mrtvom moru, koje se nalazi između Jordana i Izraela. Površina ovog izuzetno slanog jezera nalazi se 423 metra ispod zemljine površine.
Naša planeta je naelektrisana
Gromovi i munje otrkivaju divlju stranu naše planete. Samo jedna munja može da zagrije vazduh do 30000 stepeni Celzijusa, zbog čega će se vazduh brzo raširiti. Taj nastali vazdušni balon stvara talasni udar, a potom i jak zvuk, poznat kao grom.
Znali smo da je planeta puna bogatstava – ali ovo?
Sva ta mora koja pkrivaju zemljinu površinu su puna bogatstva, i to u obliku 20 miliona tona zlata. Ali, nemojte prebrzo da se spremate da postanete kopači zlata – ono je toliko razrijeđeno da se u svakoj litri morske vode nalazi, u prosjeku, trinaest milijarditi dio grama zlata. Nerazrijeđeno zlato je ugrađeno i u stijene koje pokrivaju morsko dno, a kada bi postojao efikasan način da se do njega dođe, i kada bismo ga sveg izvukli iz stijena, svaka osoba na zemlji mogla bi da dobije oko 4,5 kilograma ovog svjetlucavog metala.
Nekada je postojao superkontinent
Vjeruje se da su se naši kontinenti spajali i razdvajali nekoliko puta u istoriji Zemlje dugoj 4,5 milijardi godina, pa je tako nekad postojao jedan superkontinent. Zadnji takav, poznat pod nazivom Pangea, raspao se prije 200 miliona godina, dajući nam ove današnje kontinente.
Postoje i druge planete poput Zemlje
Sasvim je sigurno da postoje mnoge druge planete kao što je naša. Naučnici koji proučavaju svemir našli su dokaze o drugim planetama nalik na Zemlju koje kruže oko udaljenih zvijezda. Jedna od njih je i planeta nazvana Kepler 22-b, koja kruži u području pogodnom za život oko zvijezde poput naše.
Sad, da li na takvim planetama ima i života ili ne, već je drugo pitanje.
